Pozvali smo Ministarstvo javne uprave da proces izrade Strategije reforme javne uprave u Crnoj Gori 2021-2025 učini participativnim i transparentnim, ukazali na nedostatke važeće Strategije i dali preporuke za unapređenje buduće
Na kojim vrijednostima i načelima temeljiti proces pripreme nove Strategije?
Proces planiranja Strategije koja treba da u narednih pet godina obezbijedi efikasnost i otvorenost državne uprave, mora započeti analiziranjem trenutnog stanja u procesu reforme javne uprave. Najprije je potrebno sagledati one oblasti u kojima nema suštinskog napretka, najproblematičnije oblasti kao i one oblasti čiji značaj je zaboravljen, zanemaren ili potcijenjen.
Reforma državne uprave mora biti suštinska, a ne smije biti puka formalnost u namjeri da se zadovolji ono što su tehnički zahtjevi Evropske unije i drugih međunarodnih i inostranih organizacija. Posao reformisanja državne uprave ne smije biti simuliran, naročito u onim segmentima reforme za koje izostaje politička volja kako bi se unaprijedili.
Strategija reforme javne uprave ne smije biti zasnovana na pitanjima, pretpostavkama, budućim analizama, ne smije biti preopterećena indikatorima uspjeha koji su lažna slika i ne smije svoju nesadržajnost pravdati time da su ključna strateška pitanja ostavljena drugim strategijama.
Ko sve treba da bude uključen u proces izrade Strategije?
Kako bi se mapirali uzroci problema u dosadašnjoj reformi uprave, smatramo da je važno ohrabriti učešće svih, a naročito pojedinaca i grupa koji postavljaju kritička pitanja, daju inovativne odgovore i rješenja. Konstruktivni predlozi, a i kritike, daće veći doprinos reformi od paralelnih mreža podržavalaca Ministarstva javne uprave i Vlade.
Takođe, sugestija koju smo uputili Ministarstvu javne uprave je i pravovremeno konsultovanje i uključivanje šireg kruga institucija, a ne samo Ministarstva javne uprave i, u manjoj mjeri Generalnog sekretarijata Vlade i Ministarstva finansija, a kako bi se osiguralo da organi razumiju obaveze koje proističu iz Strategije. Potrebno je omogućiti učešće svih zainteresovanih strana, u prvom redu građana koji su korisnici usluga, zatim institucija na državnom i lokalnom nivou, državnih službenika, organizacija civilnog društva i sudova. Važno je obezbijediti učešće predstavnika Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Upravnog suda, Agencije za sprječavanje korupcije, kao i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore.
Gdje se nalaze postojeće informacije i koje informacije nedostaju?
Potrebno je da svi analitički materijali koji su proizvedeni u okviru procesa sprovođenja Strategije 2016-2020 (najmanje 11 analiza) budu objedinjeni i javno dostupni, kako bi se iskoristili za temeljnije planiranje ciljeva i aktivnosti u novoj strategiji. Takođe, potrebno je utvrditi koje informacije nedostaju i šta je propušteno da se uradi. Tako, nije objavljen Izvještaj o eksternoj evaluaciji realizacije Strategije, nije usvojen ni objavljen Izvještaj o sprovođenju Akcionog plana za implementaciju Strategije reforme javne uprave, za prvu polovinu 2019.godine, kao ni izvještaj za drugu polovinu 2019. godine.
Na šta treba staviti fokus, šta treba unaprijediti, o čemu treba raspravljati?
Od posebnog značaja je u narednom ciklusu reforme javne uprave staviti fokus na oblast upravnih usluga, kroz segment daljeg razvoja elektronskih usluga sa jedne, i unapređenje tradicionalnih usluga na šalterima sa druge strane. Oblast upravnih usluga se mora dodatno povezati sa optimizacijom u širem smislu, organizacijom poslova i racionalizacijom broja zaposlenih u državnoj upravi. Takođe, potrebno je predvidjeti sistemsko proširivanje načela i principa zapošljavanja iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima na cjelinu javne uprave.
Kada je riječ o odgovornosti, Strategijom reforme javne uprave je potrebno obezbijediti poštovanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama u dijelu proaktivnog objavljivanja informacija i podstaknuti širenje opsega objavljenih informacija izvan zakonski obaveznog minimuma.
Dodatno, predložili smo otvaranje rasprave o unapređenju sistema osnivanja, upravljanja i nadzora rada javnih preduzeća i javnih ustanova, kao i o razumnom, dugoročnom i održivom rješavanju “sukoba“ između državne uprave i lokalne samouprave u pogledu opsega usluga i obima budžeta.
Konačno, sugerisali smo integrisanje Strategije reforme javne uprave sa strategijama čija je izrada u toku ili će biti započeta tokom izrade Strategije za period 2021-2025 (Strategija digitalne transformacije Crne Gore 2021 – 2025, Strategija otvorenosti Vlade Crne Gore 2021-2025 (…), nastavak Programa reforme upravljanja javnim finansijama 2016-2020, kao i novi Plan optimizacije javne uprave).
Tim Instituta alternativa
