Postoji veliki raskorak između onoga što su prepoznati problemi politizacije i neprimjerenih uticaja na zapošljavanje u javnoj upravi i izostanka prioriteta i aktivnosti u Nacrtu strategije za reformu javne uprave u tom pogledu.
To je naglašeno u komentarima koje je, u okviru javne rasprave, Institut alternativa dostavio na Nacrt strategije za reformu javne uprave za period 2022 – 2026. godine. Zbog toga smo predložili da se u okviru cilja „profesionalizacija javne uprave“ jasno prepoznaju pokazatelji, poput izmjene i primjene unaprijeđenog zakonskog okvira, koji treba da uključi ukidanje diskrecionog prava prilikom izbora državnih i lokalnih službenika, unaprijeđenu provjeru sposobnosti i transparentnije izvještavanje o rezultatima, naročito sa usmenih intervjua, koje sada u potpunosti izostaje. Takođe, zalažemo se i za proširivanje opsega unaprijeđenih pravila iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima na agencije i druga nezavisna regulatorna tijela, i javne ustanove za koje se u postupku zakonskih izmjena ne utvrdi da usljed specifičnosti zahtijevaju da budu predmet posebnog zakona.
Smatramo da bez odgovora na ove izazove nema zapošljavanja na osnovu zasluga i profesionalizacije javne uprave, koja za sada stoji samo kao deklarativni izraz bez sadržine u Nacrtu strategije.
Kada je riječ o optimizaciji javne uprave, naš stav je da bez jasnih finansijskih pokazatelja, koji bi trasirali smanjenje brojnih izdataka za bruto zarade, ugovore o djelu i ostala lična primanja, racionalizacija troškova, kao jedan od neizostavnih elemenata optimizacije, izostaje kao strateški cilj.
Naročito napominjemo da se, u analizi koja prati plan „Evropa, sad“, ukazuje da se troškovi u okviru ukupnog fonda bruto zarada povećavaju po osnovu zarada zaposlenih koji ostvaruju pravo na minimalnu neto zaradu od 250 eura do visine minimalne neto zarade od 450 eura.
„Koliki je broj zaposlenih koji sada prima iznos manji od 450 eura u javnom sektoru, i kako će se redistribucija neto i bruto iznosa zarada za ostale kategorije zaposlenih odraziti na ukupne izdatke? Ovi podaci treba jasno da budu predstavljeni u odnosu na polazne osnove i ciljane vrijednosti, kako bi se finansijski efekat i samog programa Evropa, sad ali i međuzavisnih mjera iz reforme javne uprave mogao pratiti“, navedeno je u komentarima.
Nacrtom se predviđa fazna izrada funkcionalnih analiza svih činilaca javne uprave, što bi bio prvi takav poduhvat u pokušaju da se optimizuje javna uprava, i mi smatramo da je svakako nužan.
Međutim, neophodno je kao pokazatelj uvrstiti i smanjenje broja zaposlenih u najbrojnim organima u skladu sa preporukama funkcionalnih analiza. U suprotnom, funkcionalne analize mogu biti skup poduhvat od procijenjenih pola miliona eura koji neće dovesti do očekivanih rezultata.
Takođe, Fiskalnom strategijom se predviđa program sporazumnog prekida radnog odnosa uz otpremninu kao plod funkcionalnih analiza javnopravnih organa, a ova mjera nije uključena u Nacrt strategije za reformu javne uprave.
U komentarima smo ukazali i na skromne ambicije u pogledu pokazatelja koji se, između ostalog, odnose na smanjenje trajanja upravnih sporova, zadovoljstvo upravnim uslugama, opštinskih dugova, i troškove na prinudnu naplatu sudskih sporova.
Smatramo da brojne analize i obuke, koje su našle mjesto u Nacrtu, su trebalo da prethode definisanju strateških ciljeva, aktivnosti i pokazatelja, ili da budu dugoročno osmišljena podrška primjeni strategije, a ne njen primarni, integralni dio.
Komentari koje smo dostavili Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija dostupni su ovdje.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora
