Pitanja novinara dnevnog lista Dan
- Kako se u stvari vode pregovori između države kandidata i EU? Kako taj proces teče, i da li se tu zaista o nečemu pregovara?
- Koliko godina bi pregovarački proces mogao trajati?
Odgovori koordinatorke istraživanja u IA i članice radne grupe za poglavlje 23, Jovane Marović:
Pregovori države kandidata sa Evropskom unijom o članstvu u ovoj nadnacionalnoj zajednici podrazumijevaju usklađivanje kompletnog nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. Dakle, nema pregovora o tome da li se određeni pravni propis EU mora usvojiti i sprovoditi, jer je svaka država obavezna da uskladi kompletno zakonodavstvo sa acquis-jem do stupanja u članstvo, već predmet pregovora mogu biti određeni prelazni periodi (nakon stupanja u članstvo) koji su državi neophodni za usvajanje i primjenu određenog pravnog propisa. Međutim, iako EU može odobriti prelazne periode za određene propise, oni su vremenski veoma ograničeni i ne smiju uticati na funkcionisanje unutrašnjeg tržišta EU.
Treba dodati i da su pregovori u okviru poglavlja 23, Pravosuđe i temeljna prava, posebno zahtjevni jer je harmonizacija zakonodavstva sa acquis-jem praćena čitavim nizom dodatnih uslova koji se ogledaju u rješavanju konkretnih slučajeva u oblasti borbe protiv korupcije i kršenja ljudskih prava.
Evropska komisija će na osnovu dosadašnjih izvještaja o napretku Crne Gore i, prvenstveno, izvještaja o pregledu usklađenosti crnogorskog zakonodavstva sa acquis-jem, koji je održan tokom marta i maja mjeseca (screening), dostaviti Crnoj Gori mjerila za otvaranje pregovora u okviru poglavlja 23 i 24. Ova mjerila će, najvjerovatnije, podrazumijevati potrebu usvajanja akcionih planova za reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, itd. Kojim tempom će ići ispunjavanje ovih obaveza iz akcionih planova zavisi od postavljenih rokova, ali i stvarne opredijeljenosti da se ove obaveze ispunjavaju. Evropska komisija će pomno vršiti monitoring, čak i nakon privremenog zatvaranja određenog poglavlja. Izvjesno je da bez potpunog ispunjavanja mjerila nije moguće otvoriti ili zatvoriti poglavlje.
U praksi je moguće da se mjerila dopunjavaju, a to se posebno odnosi na mjerila za zatvaranje pregovora u okviru određenog poglavlja, jer su ona komplikovano i široko postavljena, ali to zavisi i od trajanja pregovora pa se može desiti i da se promijeni neki propis na nivou EU. (npr. u Hrvatskoj je jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 23 bio zahtjev da se poboljša efikasnost pravosuđa. Mjerila za zatvaranje koja su bila definisana u 10 tačaka, najprije su bila dopunjena sa 22 podmjerila, da bi na kraju ovaj broj zahtjeva dostigao broj 80).
Ispunjavanjem mjerila za zatvaranje poglavlje se zatvara privremeno, jer nema konačnog zatvaranja do zatvaranja svih poglavlja.
Nezahvalno je govoriti o bilo kakvim rokovima i godinama posebno kada se ima u vidu da trajanje pregovora isključivo zavisi od brzine usvajanja pravne tekovine EU i primjene. U tom smjeru, prepreku mogu predstavljati ograničeni administrativni kapaciteti za primjenu acquis-ja, i, posebno, nedostatak političke volje da se reforme sprovode.
Iako postoje procjene da bi proces u Crnoj Gori mogao kraće trajati nego npr. u Hrvatskoj, ne treba zanemariti ni mogućnost da nedovoljan napredak u okviru poglavlja 23, kao i temeljno kršenje ljudskih prava može blokirati cjelokupni proces pregovora.
Crna Gora ulazi u najzahtjevniju fazu procesa pridruživanja EU u okviru koje brzina napredovanja zavisi od brzine ispunjavanja zahtjeva koji će biti postavljeni iz Brisela.
Jovana Marović
Koordinatorka istraživanja Instituta alternativa
Objavljeni članak možete pročitati ovdje.
