Rodno neutralni zakoni su jedan od glavnih faktora istrajavanja rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori. Zakoni koji su navodno “jednaki za sve” ignorišu nejednakost žena u mnogim oblastima, poručeno je na današnjoj konferenciji koju je organizovao Institut alternativa (IA).
Na konferenciji “Rodna ravnopravnost i javne politike u Crnoj Gori: Više od matematike” predstavljeni su ključni nalazi o orodnjavanju javnih politika, sa posebnim naglaskom na izradu zakona u oblasti rada, zdravlja i privrednih društava, koji su finalizovani tokom 2019. godine.
Nikoleta Pavićević (IA), autorka analize, ocijenila je da, iako je sagledavanje uticaja koji politike mogu imati na položaj žena i muškaraca obavezno prilikom donošenja svih odluka, ova zakonska dužnost je zanemarena od strane donosilaca odluka. Ona je dodala da je ilustrativan primjer Zakon o radu, koji je pod pritiskom poslodavaca predvidio da se ženama na održavanju trudnoće, porodiljskom ili roditeljskom odsustvu, koje su zaposlene na određeno vrijeme – to vrijeme neće obračunavati u period od 36 mjeseci neophodnih za ostvarivanje “stalnog” radnog odnosa.
Naglasila je i da je unapređenje ženskih prava u zakonima često više posljedica ’’automatizovanog’’ transponovanja EU direktiva, nego temeljne analize i konsultacija sa korisnicama i korisnicima zakona. Ovakvo usklađivanje zakonskih rješenja sa tekovinama EU, iako doprinosi boljoj zaštiti prava, ne počiva na detaljnoj analizi trenutnog stanja i različitih praktičnih i strateških potreba žena i muškaraca u sektorima kako bi se rješavali konkretni i specifični problemi na koje žene u Crnoj Gori nailaze.
Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava kazala je da Zakon o rodnoj ravnopravnosti obavezuje kreatore politika da integrišu rodnu ravnopravnost u sve javne politike.
“Međutim, mnoge od javnih politika nisu ispunile ovaj kriterijum”, naglasila je ona, dodajući da to i potkrepljuje evaluacija primjene ključnog strateškog dokumenta u oblasti rodne ravnopravnosti. Dodaje da većina sektorskih politika nije rodno senzitivna i ne sadrži ciljeve, aktivnosti, indikatore i budžet koji je orjentisan na osnaživanje žena, osoba različitih polnih i rodnih identiteta, niti posebno osjetljivih grupa.
Božena Jelušić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore je naglasila važnost rodno odgovornog parlamenta, ali i planiranja budžeta. U tom smislu, ona je istakla da će pokrenuti inicijativu dodatnog osnaživanja žena kroz agrobudžet, odnosno predlaganje posebnog fonda za žene u poljoprivredi.
Ona je naročito istakla problem nedovoljne zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama u obrazovanju. “Iako je prosvjeta feminizirana, žena nema na mjestima odlučivanja”,istakla je ona i najavila da će inicirati da se pri izboru direktora i direktorica škola, u slučaju jednakih kvalifikacija, da prednost ženama.
Ivana Zečević, načelnica Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća u Ministarstvu ekonomskog razvoja kazala je da postoji značajan pomak u proteklih pet godina kada je riječ o ženama vlasnicama preduzeća, kojih je danas preko 7,000 kao i to što je 14 jedinica lokalne uprave uvelo programe za žensko preduzetništvo. Najavila je i da će Ministarstvo ekonomskog razvoja izvršiti detaljnu evaluaciju postignutog u prethodne četiri godine i utvrditi strateške pravce djelovanja, ali i glavne prepreke. Zaključila je da je postignut pomak u stvaranju poslovnog ambijenta, ali ne u mjeri koja odgovara potrebama žena – gdje je i dalje sporno pitanje poreskih olakšica za žene u prvim godinama poslovanja, kao i obezbjeđivanje sredstava za početak biznisa.
Irena Joksimović, načelnica Direkcije za radne odnose u Ministarstvu ekonomskog razvoja kazala je da su u određenim segmentima novog Zakona o radu prava žena značajno unaprijeđena u odnosu na prethodni zakon. Kao značajna unapređenja navela je slobodan dan za prenatalni pregled zaposlenih trudnica, ranije korišćenje roditeljskog odsustva od strane očeva u slučaju višeplodne trudnoće, kao i pauzu radi dojenja u toku radnog vremena koja je produžena sa 60 minuta na 2 sata. Nina Milović, načelnica Direkcije za organizaciju i funkcionisanje zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, kazala je da je potrebno obezbijediti obuhvatnije analize stanja zdravlja žena u zajednici, identifikaciju zdravstvenih problema, potreba žena svih starosnih doba i rizičnih faktora po žensko zdravlje, kako bi se mogli definisati programi zdravstvene zaštite žena.
Svi učesnici i učesnice konferencije saglasili su se da je oblast rodno zasnovane statistike naročito nerazvijena, čemu svjedoči, između ostalog, i podatak da ne postoje pouzdani podaci o razici u zaradama u odnosu na pol kao ni sveobuhvatna baza ženskog preduzetništva.
Tokom diskusije je istaknut i problem zloupotrebe određenih instituta, poput ugovora o privremenim i povremenim poslovima koji se često sklapaju suprotno zakonu i negativno odražavaju na položaj žena, ali i ukazano na važnost dodatne zaštite žena na tržištu rada. Ukazano i je na važnost temeljne rodne analize odgovora na pandemiju korona virusa, i zagovaranja da se osmisle rodno odgovorne mjere podrške ženama, naročito posebnim ranjivim grupama, koje su izostajale iz dosadašnjih paketa mjera donosenih tokom pandemije.
Konačna verzija analize, predstavljene na današnjoj konferencijim biće uskoro dostupna na internet stranici Instituta alternativa. Analiza je izrađena u okviru projekta “Orodnjavanje, a ne prebrojavanje: Javne politike i rodna ravnopravnost u Crnoj Gori”, koji je Institut alternativa sproveo uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.
Tim IA
