Evropska komisija je u svom izvještaju potvrdila da su neophodne korjenite reforme žrtva političkih trvenja; poruke treba shvatiti kao snažan poziv da se svi akteri u društvu, a naročito političke partije, posvete zadacima evropske integracije.
Ukoliko se uobičajene ocjene iz izvještaja prevedu na numeričku skalu od 1 do 5, Crna Gora je još jednom dobila slabu trojku: prosječna ocjena napretka ove godine najniža je u poslednjih šest godina i iznosi 3.03 (u odnosu na 3,18 prošle godine). Sa druge strane, ocjena spremnosti, odnosno normativne usklađenosti sa EU standardima je do sada najbolja i iznosi 3,11 (u odnosu na 3,08 prošle godine).
Podsjećamo, od 2015. godine, Evropska komisija primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja – “presjek stanja” i “ocjenu napretka”. Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren u proteklih 12 mjeseci, tj. od objavljivanja prethodnog izvještaja. Moguće ocjene za presjek stanja su “početna pripremna faza, određeni nivo spremnosti, umjerena spremnost, dobar i visok nivo spremnosti”. „Nazadovanje“ je najniža ocjena koja se može dobiti po drugom osnovu, a slijede je “odsustvo napretka, ograničeni napredak, dobar napredak i značajan napredak”.
Tapkanje u mjestu, kada su u pitanju pregovori između Crne Gore i EU, najbolje se ogleda u činjenici da je u čak 30 od ukupno 33 poglavlja prepoznat isključivo „ograničeni napredak“. Ni ove godine nije prepoznato nazadovanje ni u jednoj obasti, iako je funkcionalnost pravosuđa, kao poseban aspekt u okviru poglavlja 23, ocijenjena lošije nego prošle godine (bez napretka u odnosu na ograničeni napredak). Na drugoj strani, sloboda izražavanja je dobila nešto bolju ocjenu (ograničeni napredak u odnosu na prošlogodišnju ocjenu stagnacije).
Evropska komisija je u izvještaju naglasila prazninu u administrativnim kapacitetima nakon promjene vlasti, naročito u pogledu upravljanja pregovaračkim procesom. Podsjećamo da je i IA nedavno upozorio da se sporom reorganizacijom, slabim kadrovskim planiranjem i uvođenjem neregulisanih konkursa za vršioce dužnosti, rukovodeće pozicije u javnoj upravi dodatno destabilizuju, u kontekstu u kojem je sama Vlada u februaru ove godine ukazala da “značajan odliv ekspertskog kadra iz pregovaračke strukture može nepovoljno uticati na dinamiku ispunjavanja obaveza iz pregovaračkog procesa“.
Međutim, uprkos najavama o novoj metodologiji proširenja, i grupisanju poglavlja u tzv. klastere, posljednji izvještaj nije odmakao u kvalitetu i sadržaju od ostalih. U određenim djelovima, vidi se veći naglasak na političkim preduslovima neophodnih reformi, i u tom smislu, izvještaj sadrži i nivo političke analize uz uobičajene ocjene tehničkih kriterijuma i mjerila.
Ipak, situacija na terenu u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama proširenja, odavno je prevazišla okvire dosadašnjih godišnjih izvještaja i metodologije proširenja. Zbog toga se IA pridružio preporukama organizacija iz regiona u okviru TEN mreže (Think for Europe) i CEPS-a iz Brisela za uvođenjem mjera tzv. rane integracije, odnosno faznog članstva, koje bi podrazumijevala i reformu ocjenjivanja svih oblasti, a naročito vladavine prava.
