Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije potvrdio je važnost političkog nivoa procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i treba da posluži kao još jedan apel da bez političke podrške sitni koraci na tehničkom nivou ne daju očekivane rezultate.
Kao i svake godine, uobičajene ocjene iz izvještaja preveli smo na numeričku skalu od 1 do 5.
Ocjena spremnosti, odnosno normativne usklađenosti sa EU standardima je 3.12 (u odnosu na 3.11 prošle godine), dok je ocjena napetka, koja uključuje promjene u odnosu na preporuke i specifične uslove u prethodnih godinu dana 3.15 (u odnosu na 3.03 prošle godine). Nazadovanje nije prepoznato ni u jednom poglavlju, dok je pet poglavlja zaslužilo ocjenu dobar napredak. Nismo dobili nijednu peticu, a nije prepoznata ni stagnacija za razliku od prošle godine kada je ocijenjeno da nije bilo napretka u oblasti pravosuđa.
Evropska komisija od 2015. godine primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja – “presjek stanja” i “ocjenu napretka”. Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren u proteklih 12 mjeseci, tj. od objavljivanja prethodnog izvještaja. Moguće ocjene za presjek stanja su “početna pripremna faza, određeni nivo spremnosti, umjerena spremnost, dobar i visok nivo spremnosti”. „Nazadovanje“ je najniža ocjena koja se može dobiti po drugom osnovu, a slijede je “odsustvo napretka, ograničeni napredak, dobar napredak i značajan napredak”.
Ipak, i ove godine oscilacije u našoj spremnosti i napretku mjere se u decimalama, što potvrđuje sveukupni utisak zastoja i nemoći političkih elita da naprave krupan iskorak deset godina nakon početka pregovora.
Podsjećamo da Crna Gora već pregovara dvostruko duže nego zemlje koje su posljednje pristupile Evropskoj uniji (Hrvatska, Bugarska, Rumunija) a da još uvijek nijesmo uspjeli da se približimo ispunjavanju privremenih mjerila u poglavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), i time „otkočimo“ pregovore u svim drugim oblastima. Evropska komisija naročito ukazuje da su reforme i donošenje odluka talac nesposobnosti postizanja političkog dogovora. Za razliku od prošlogodišnjeg izveštaja, koji se mahom fokusirao na događaje do jula 2021. godine, ovogodišnji izvještaj je uključio događaje zaključno sa septembrom 2022. godine, a naročito one koji su se negativno odrazili na funkcionalnost pravosuđa.
Od usvajanja nove metodologije proširenja EU, poglavlja su podijeljena u ukupno šest klastera, od kojih je najvažniji onaj koji se odnosi na temeljna poglavlja (23: pravosuđe i temeljna prava, 24: pravda, sloboda i bezbjednost, 5: javne nabavke, 32: finansijski nadzor, 18: statistika), kao i na funkcionisanje demokratskih institucija, ekonomske kriterijume i oblast reforme javne uprave. Bez napretka u ovom klasteru, nema krupnih koraka u ukupnom procesu pregovora. Crna Gora, međutim, nije ispunila većinu preporuka od prošle godine u okviru ovog klastera, sa izuzetkom javnih nabavki, pa ih je Evropska komisija u novom izvještaju pretežno ponovila.
Ipak, u Izvještaju je ukazano i na neke nove preporuke i prioritete na koje je ranijih godina ukazivao i Institut alternativa, poput potrebe usvajanja strateškog plana za analizu i upravljanje preduzećima u državnom vlasništvu, usvajanja novog strateškog okvira za prevenciju i represiju korupcije, izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Zakona o lokalnoj samoupravi kako bi se osiguralo zapošljavanje po principu zasluga, kompetentnosti i transparentnosti, kao i na implementaciju PIMA preporuka koje se odnose na upravljanje javnim investicijama.
Izvještaj je i odjek brojnih kritika upućenih donosiocima odluka od strane medija i nevladinog sektora u prethodnom periodu. Između ostalog, apostrofira činjenicu da je 42. Vlada u tehničkom mandatu vršila važna imenovanja i postavljenja, što je praksa koju nastavlja i aktuelna, 43. Vlada, koja je takođe izgubila povjerenje. Praksa donošenja odluka bez održavanja sjednice od strane 42.Vlade je naročito notirana, i ukazano je da ključne preporuke za izbornu reformu nijesu adresirane. Ukazano je i da poslanici i poslanice često usvajaju zakone, bez neophodnih procjena finansijskog uticaja, i da uprkos poboljšanju procedura, kontrolna uloga parlamenta nije značajno unaprijeđena. Evropska komisija je pozvala i na usvajanje izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, sa ciljem unapređenja transparentnosti koja, s izuzetkom pohvale prakse objavljivanja potrošnje državnog budžeta, i dalje predstavlja izazov.
Pogledajte kako je EK ocijenila napredak u pojedinim poglavljima ove i prethodnih godina:
Tim Instituta alternativa
