IA je kao i prethodnih pet godina na osnovu metodlogije Evropske komisije pretočio izvještaj u brojke, kako bismo i na jednostavniji način sagledali ocjene i uporedili stanje sa prethodnim godinama. Iako je ovo prvi izvještaj novog komesara Varheljija i njegovog tima, ne razlikuje se bitno od prethodnog.
Ocjene koje daje Komisija su: „nazadovanje“ (1), “odsustvo napretka“ (2), „ograničeni/određeni napredak“ (3), „dobar napredak“ (4) i „značajan napredak” (5). Mi smo im pridružili brojeve od 1-5 i dobili ocjene koju ćemo narednih dana uporediti i sa ocjenama koje su dobili naši susjedi i napraviti regionalni presjek.
Novi izvještaj Evropske komisije (EK) pokazuje da je Crna Gora nastavila sa osrednjim rezultatima u procesu evropske integracije. Ni ove godine kao ni prošle nismo dobili nijednu odličnu ocjenu ali nismo ni jednu ocjenu „nazadovanje“, što znači bez petica i bez jedinica. Nedostatak petica objašnjava i sporost u zatvaranju poglavlja.
Prosječna ocjena za Crnu Goru je 3,18 – što je nešto bolje nego prošle godine kada je ukupna ocjena za sva poglavlja bila 3,09. Međutim, ovo je ocjena koju je Crna Gora imala 2016, tako da se nakon četiri godine tek vratila na nivo na kojem je bila a sa kojeg je svake godine za po jedan korak padala godišnje. Ocjena 3,18 je maksimalno što je CG ikad dostigla od kada je uveden ovaj sistem bodovanja.
Bolja ocjena u odnosu na prošlu godinu proizilazi iz toga što je sedam poglavlja ove godine dobilo vrlo dobru ocjenu, međutim, dvadeset pet poglavlja je ostalo na srednjem nivou, tj. 75% poglavlja ima trojku.
Najgore od svih poglavlja je ocjenjeno poglavlje 14 „Saobraćajna politika“. To poglavlje je dobilo nižu ocjenu nego prošle godine i to je ujedno jedino poglavlje od 33 koje je dobilo ocjenu dvojka.
Kada su u pitanju poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, poglavlje 23 bilježi upadljivo lošije stanje nego 24. Naime, iako su oba poglavlja dobila prosječnu ocjenu trojka, metaforično rečeno poglavlje 23 ima slabu trojku, a poglavlje 24 jaku trojku. To proizilazi iz po tri podkriterijuma koja se cijene u ovim poglavljima pa poglavlje 23 ima dvije ocjene „ograničeni“ napredak a jednu „nikakav“ napredak, dok poglavlje 24 ima tri ocjene „određeni“ napredak.
Od 25 poglavlja koja su dobila ocjenu trojka, 8 je dobilo „slabu“ trojku a 17 „jaku“.
Dobar napredak sa ocjenom četvorka zabilježen je u sledećih sedam poglavlja: poglavlje 6 „Privredno pravo“, poglavlje 9 „Finansijske usluge“, poglavlje 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“, poglavlje 12 „Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor“, poglavlje 16 „Porezi“, poglavlje 19 „Socijalna politika i zapošljavanje“ i poglavlje 25 „Nauka i istraživanje“.
Ovim su potvrđeni stavovi IA o zabrinjavajućoj stagnaciji, naročito imajući u vidu da smo ušli u devetu godinu pristupnih pregovora sa EU. Isti problemi se prepisuju iz godine u godinu, bez velikih iskoraka. Izvještaj je veoma sadržajan i osim preciznog opisa stanja, kvalitativne analize problema, sadrži jasna smjernice i preporuke kojih nova Vlada treba da se drži vrlo strogo ukoliko želimo da sledeći izvještaj bude bolji.
