Zakon o unutrašnjim poslova jedan je od najvažnijih zakona za reformu Policije i unapređenje bezbjednosti građana, pa proces izrade ovog akta obavezno treba otvoriti za zainteresovanu javnost, poručeno je sa konferencije Instituta alternativa i regionalne POINTPULSE mreže.
Konferencija “Borba protiv korupcije u policiji: Pravna rješenja i najbolje prakse” organizovana je danas u okviru projekta “Puls integriteta i povjerenja u policiju na Zapadnom Balkanu – POINTPULSE“, koji finansira Evropska unija. Diskusija je pokušala da nadomjesti nedostatak javnih konsultacija o tome kako unaprijediti važeći Zakon o unutrašnjim poslovima, na čijem nacrtu trenutno radi radna grupa.
Zemlje Zapadnog Balkana, uprkos neujednačenom napretku u pregovorima sa Evropskom unijom, dijele brojne zajedničke probleme i izazove, od kojih se izdavajaju korupcija i preveliki politički uticaj na rad policije.
Tomislav Ćurić iz Regionalne antikorupcijske inicijative iz Sarajeva podsjetio je na niz međunarodnih mehanizama iz oblasti antikorupcije, koji bi trebalo da budu inkorporirani u novi zakon.
“Jačanje integriteta i korišćenje antikorupcijskih mehanizama doprinijeće većem povjerenju građana u policiju, koje je sada na niskom nivou, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu”, rekao je Ćurić. “Upravljanje ljudskim resursima u policiji, a pogotovo visokog rukovodnog kadra treba postati depolitizovano, kako bi operativni rad što manje zavisio od političkih odluka”, naglasio je.
Dina Bajramspahić, iz Instituta alternativa, saopštila je da, kao članica Radne grupa za izradu Zakona o unutrašnjim poslovima, al i kao predstavnica civilnog društva, nije zadovoljna što je nadležno ministarstvo nije učinilo više da animira policijske službenike da se uključe u diskusiju o problemima u radu Policije kao preduslov za rad na zakonu.
“Ovo zakon mora kvalitetnije da uredi niz pitanja: upotrebu sile, depolitizaciju službe, integritet i antikorupcijske mjere, vršenje nadzora na policijskom službom, uspostavljanje sistema zapošljavanja i napredovanja po zasluzi. On je podjednako važan za građane i za policijske službenike,” naglasila je Bajramspahić.
Takođe je istakla da je neophodno iz važećeg zakona izbrisati mogućnost zasnivanja radnog odnosa bez javnog oglašavanja jer se odredba zloupotrebljava, kao i potrebu isključivanja ministra iz donošenja odluke o izboru kandidata prilikom zapošljavanja u Policiji, sa ciljem depolitizacije Službe.
Magdalena Lembovska, iz Analitike iz Skoplja, naglasila je značaj javne rasprave. “Zakon o unutrašnjim poslovima u našoj državi donijet je bez javne rasprave. Takav zatvoren proces bio je na udaru kritika čitave stručne i zainteresovane javnosti”, rekla je.
“Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova je na čelu interne kontrole u Makedoniji, što znači da nismo postigli potreban nivo nezavisnosti rada ovog tijela”, rekla je, dodajući da je Makedonija primjer kako stvari mogu krenuti po zlu kada jedna partija drži sistem u svojim rukama, a nezavisna tijela nemaju snagu ni mogućnosti za nadzor.
Sofija Mandić, iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku naglasila je da građani smatraju da je policija u Srbiji korumpirana, ali da polovina građana vjeruje ovoj instituciji.
“To znači da smo kao građani navikli na korupciju”, rekla je.
Novi Zakon o policiji koji je donijet u Srbiji prošle godine, bio je na javnoj raspravi, koja je trajala skoro godinu dana.
“Pozitivan primjer je da su organizacije civilnog društva uspjele u namjeri da uvedu odredbu o obaveznoj parlamentarnoj kontroli sprovođenja specijalnih mjera”, navela je Mandić, podsjećajući da je javna rasprava u Srbiji bila prostor za dobre ideje svih zainteresovanih strana.
Mirela Hodović iz Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva naglasila je da uslovi za napredovanje u policijskoj službi Bosne i Hercegovine nisu vezani za stroge kriterijume, već za godine provedene u službi i dobre ocjene.
“Slabost našeg Zakona je i sistem prijema u policiju. Kandidati koji ne budu primljeni, nemaju pravo u uvid u rezultate drugih kandidata, a o sastavu Komisija za izbor odlučuje ministar”, rekla je Hodović.
Besjana Kuči iz Instituta za demokratiju medijaciju iz Tirane kaže da su pomaci u Albaniji urađeni, ali na nivou borbe protiv tzv. sitne korupcije. “Veliki broj mjera odnosi se na saobraćajnu policiju od kojih je uvođenje kamere na unformama policijskih službenika veoma doprinijelo smanjenu korupcije”, rekla je, dodajući da nezavisnost službe još uvijek ne postoji, navodeći da ministar postavlja direktora policije i njegove zamjenike.
“Broj žalbi na policiju je porastao, ali je to zasluga javne kampanje protiv korupcije – ali one sitne.”
Pljator Avdiju, iz Kosovskog centra za sigurnosne studije iz Prištine, ukazao je da kosovska policija ima specifičan sistem kontrole sa tri unutrašnja tijela. “Policijska inspekcija, osim istrage krivičnih djela, sprovodi testove integriteta policijskih službenika. Ipak, ovo tijelo sastavljeno je od iskusnih policijskih službenika, pa postoji rizik da neće sprovoditi istrage protiv svojih kolega.”
Radovan Ljumović, rukovodilac Odjeljenja za analitiku, unapređenje rada i razvoj policije je, tokom diskusije, naglasio da efikasnost policije ne zavisi uvijek samo od nje, već i od poslova i nadležnosti koji joj se nameću. “Kasni se sa formiranjem sudske policije više godina, pa službenici Uprave policije moraju da pokrivaju ta mjesta.”
Safet Korać, pomoćnik Ministra unutrašnjih poslova smatra da Crnoj Gori treba veliki broj službenika, ali da u posljednjih nekoliko godina postoji trend smanjivanja tog broja, dok Dragana Babović, takođe iz MUP-a, smatra da se nedovoljno govori o platama službenika i o njihovoj bezbjednosti.
Glavna poruka konferencije je da je potrebno otvoriti proces izrade Zakona o unutrašnjim poslovima za sve zainteresovane strane, dok su panelisti saglasni da ključni prioriteti u reformi policije u svim zemljama Zapadnog Balkana treba da budu upravljanje ljudskim resursima i borba protiv korupcije.
Ovdje možete pogledati prilog TV Vijesti sa konferencije:
