Pitanja Mina Business:
Godinama DRI objavljuje izvještaje koji pokazuju brojne nezakonitosti u radu javnih funkcionera. Povodom toga se konkretno ništa ne preduzima i sve ostaje na konstataciji nepravilnosti. Vaš komentar?
Kakva bi procedura trebalo da bude kako bi oni koji ne poštuju novac građana, odnosno ne troše ga racionalno, snosili posledice?
Kava je praksa u ostalim državama, da li bi mogle takve stvari da prođu nekažnjeno?
Koji je položaj i ovlašćenja DRI, da li mogu da podnesu tužbe protiv onih koji nezakonito rade?
Ukoliko DRI ima mogućnost da podnosi tužbe, zašto to, prema Vašem mišljenju to nijednom nije uradila?
Odgovor Instituta alternativa (Marko Sošić, istraživač javnih politika):
Izvještaji DRI svjedoče o brojnim nepravilnostima i nezakonitostima u oblasti upravljanja javnim sredstvima i imovinom. U tom svijetlu, zabrinjavajuća je činjenica da akteri u sistemu kontrole javnih finansija nisu pokretali odgovarajuće postupke u okviru svojih nadležnosti, koji bi vodili ka utvrđivanju prekršajne i krivične odgovornosti, ili pak utvrđivanju nanošenja štete državnoj imovini. Takva praksa doprinosi razvoju neodgovornosti kako na nivou nadležnih rukovodilaca tako i nivou državnih službenika.
Čini se da je, nakon sedam godina rada, vrijeme da se u preporukama DRI ode dalje od nalaganja da se usvojeni zakoni moraju poštovati. Ovdje mislimo na potrebu da se uporni “prestupnici” moraju kažnjavati. Da bi se to desilo, međutim, potrebno je regulisati nivoe odgovornosti u oblasti javnih finansija, prije svega kada je riječ o prekršajnoj i krivičnoj odgovornosti.
Treba ukazati i na činjenicu da DRI ne može sve sama i da ne treba sva očekivanja u vezi utvrđivanja odgovornosti u javnim finansijama prebacivati na tu instituciju.
Treba podsjetiti da je Zakonikom o krivičnom postupku ustanovljena obaveza prijavljivanja krivičnog djela od strane svih državnih organa (kao i organa lokalne samouprave, javnih preduzeća i ustanova). Stoga snažne kritike treba uputiti drugim akterima u sistemu javnih finansija koji treba da sa posebnom pažnjom prate rad DRI i, ukoliko smatraju da navodi iz izvještaja ukazuju na biće krivičnog djela, pokrenu potrebne radnje. Ovdje prije svih mislimo na Državno tužilaštvo, ali i na Upravu policije, Komisiju za kontrolu postupka javnih nabavki, Upravu za antikorupcijsku inicijativu, Upravu za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, Poresku upravu i druge… Izvještaji DRI treba da ovim brojnim akterima služe kao indikator i polazna osnova za sopstvene provjere i pokretanje eventualnih krivičnih prijava i drugih radnji.
Stoga je u određenom smislu, kritika na račun DRI zbog nepodnošenja krivičnih prijava tek donekle na mjestu – jer je ništa manji dio odgovornosti na tužilastvu i policiji, a i ostalim akterima.
Nije manje važno to što prekršajna odgovornost u oblasti upravljanja javnim finansijama nije adekvatno zakonski regulisana, niti se sprovodi u praksi, te stoga mnoga djela koja realno nemaju karakter krivičnih djela, a predstavljaju zabrinjavajuće prakse, nisu na pravi način sankcionisana.
Pored prekršajne i disciplinske, uporno izostaje i politička odgovornost. Ne treba zaboraviti da, nepoštovanjem preporuka DRI, Vlada zapravo izražava nepoštovanje prema Skupštini Crne Gore, koja ih je prošle godine usvojila kao svoje zaključke. Stoga je naša preporuka bila da predsjednik Vlade na prvoj narednoj sjednici zatraži informaciju od ministara o navodima iz izvještaja DRI i zauzme stav o odgovornosti za nezakonitosti u radu svojih funkcionera. Zahtijevamo da Vlada informiše javnost o tome zašto se uporno ne poštuju preporuke DRI i da li Vlada stoji iza nezakonitosti u radu svojih funkcionera i činovnika. Smatramo da Ministar finansija treba da učestvuje u radu nadležnog skupštinskog odbora onda kada na dnevnom redu bude izvještaj o reviziji završnog računa budžeta, što prošle godine nije bio slučaj. Ministar tom prilikom mora objasniti razloge za nepoštovanje preporuka DRI i skupštinskih zaključaka.
