Dok čekamo izvještaj sa javne rasprave, ukazujemo na važne sugestije koje smo Ministarstvu javne uprave uputili na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
U vidu najava kompleksnijih izmjena, u svojim sugestijama smo se ograničili samo na aktuelni opseg izmjena, iako smo mišljenja da je neophodna korjenita reforma u ovoj oblasti, koja treba da odgovori na brojne prioritete: od neprimjereno uskog opsega propisa o državnim službenicima i namještenicima, do opsega kadrovskog planiranja i transparentnosti rasporeda i popune radnih mjesta.
Sa žaljenjem konstatujemo da naš aktivan doprinos u okviru radne grupe nije valorizovan, s obzirom na to da za već prethodno dostavljene komentare nismo dobili nijednu povratnu informaciju, uprkos načelnoj ocjeni da je riječ o “konstruktivnim komentarima”. Nadalje, izostalo je obrazloženje minimalnog trajanja javne rasprave, bez održavanja okruglog stola, a za koje smo mi ostali uskraćeni i u okviru radne grupe.
Uputili smo ukupno deset sugestija sa iscrpnim obrazloženjima, koje temeljimo na decenijskom istraživanju i monitoringu.
U odnosu na norme kojima se reguliše iskustvo za rukovodeće pozicije neophodno je dodati normu koja će precizirati da se takvo iskustvo dokazuje uvidom u prethodni relevantni ugovor o radu. Takođe, u cilju jačanja inspekcijskog nadzora koji je umnogome zanemarena oblast, sugerišemo neophodnost jačanja analitičkih kapaciteta inspekcijskih organa, koji su trenutno izuzetno slabi. Ovakva norma bi omogućila da osobe koje su vršile najsloženije poslove inspekcijskog nadzora daju doprinos u istoj oblasti u kojoj posjeduju relevantno iskustvo.
U odnosu na odredbu kojom se reguliše status zaposlenih u Administrativnom centru, čije se osnivanje previđa kroz zakonske izmjene, smatramo da zaposlene u ovoj instituciji ne treba izuzimati iz primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, tim prije što ima značajnu ulogu da pruža jednu vrstu primjera u ovoj oblasti.
Uzak opseg propisa o državnim službenicima i namještenicima je jedan od osnovnih problema zapošljavanja u javnoj upravi, koji se dodatno usložnjava ovakvom odredbom. Podsjećamo da čak i agencije, da je ostvarena puna primjena, mimo njih nekoliko, treba da primjenjuju Zakon o državnim službenicima i namještenicima, dok se ovaj Zakon već primjenjuje na zaposlene u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Državne revizorske institucije. Obrazloženje da će državne komisije biti u sukobu interesa dok budu preispitivale žalbe ili postupke protiv zaposlenih u ovoj instituciji jednostavno ne stoji, jer bi se ovakvo široko tumačenje sukoba interesa moglo preliti i na odnose prema drugim institucijama.
Sugerisali smo i da Zakon u načelu treba da propiše kriterijume za procjenu nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije, koji bi se detaljnije razradili podzakonskim aktom, a u odnosu na razrješenja članova državnih komisija koja su uslijedila zbog tih razloga. U članovima koji se odnose na imenovanje članova državnih komisija, kao jedan od uslova za imenovanje potrebno je propisati i to da kandidat/-kinja ne mogu biti članovi političke partije.
Sve naše sugestije i obrazloženja možete pogledati u priloženoj datoteci.
