U presudi Upravnog suda navodi se da Agencija za sprječavanje korupcije u svojoj odluci nije pojasnila kako se „stručne usluge“ koje je Jelić pružao Prvoj banci Crne Gore kao član njenog Odbora za reviziju mogu dovesti u vezu sa naučnom, nastavnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom djelatnošću.
Smatramo da je sud ovakvom presudom postavio standard i za buduće postupanje Agencije u utvrđivanju sukoba interesa, budući da se ona u odlučivanju o (ne)postojanju sukoba interesa često služi upravo zakonskim paravanom ovog zakonom dozvoljenog spektra djelatnosti.
Nakon godinu dana i devet mjeseci, Upravni sud je odlučio i usvojio našu tužbu radi poništaja Odluke Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) da Zoran Jelić, član Senata Državne revizorske institucije (DRI), nije u sukobu interesa što je u periodu dužem od devet mjeseci bio angažovan kod Prve banke Crne Gore kao član Odbora za reviziju i po tom osnovu ukupno prihodovao skoro 6.000 eura.
Tužbom smo, između ostalog, sporili i to što je Agencija u obrazloženju Odluke eksplicitno tvrdila kako se Jelićev angažman u Odboru za reviziju Prve banke može podvesti pod dozvoljenu ”naučnu, nastavnu, umjetničku i sportsku” djelatnost iz člana 9 Zakona o sprječavanju korupcije, te da javni funkcioner ima pravo da obavlja ove djelatnosti i da po osnovu te djelatnosti ostvaruje prihode i uredno ih prijavi.
Sporili smo i to što Agencija u, sada već poništenoj Odluci, ne navodi jasno o kojoj vrsti djelatnosti je ovdje riječ, odnosno da li djelatnost kojom se u Prvoj banci bavio Zoran Jelić pripada ”naučnoj”, “nastavnoj“, “umjetničkoj“, ”sportskoj“ ili ”kulturnoj“ djelatnosti.
Sud je sve ovo prepoznao i utvrdio Presudom U. broj 3141/18 od 23. januara 2020. godine, kojom je predmet vratio Agenciji na ponovni postupak.
Iz Registra djelatnosti (6419 – ostalo monetarno posredovanje) i odredaba niza propisa koji definišu sadržaj navedenih djelatnosti jasno da se Prva banka ne bavi naučnom, nastavnom, sportskom, umjetničkom niti kulturnom djelatnošću. Odredbe Zakona o bankama u pogledu nadležnosti Odbora za reviziju ukazuju da ni nadležnost Odbora za reviziju ne spada u sferu navedenih djelatnosti.
Stoga smatramo da će Agenciji biti vrlo teško da Odlukom obrazloži kako se ovo dvoje može dovesti u vezu, pa očekujemo da ona i odustane od takvog krnjeg i svima nelogičnog obrazloženja. U suprotnom, bićemo prinuđeni da nastavimo da ga preispitujemo pred svim dostupnim sudskim instancama.
Podsjećamo još jednom zašto je ovaj slučaj važan – odobravanjem ovakvih angažmana javnih funkcionera i ohrabrivanjem takve nezakonite prakse, Agencija šalje otvoreni poziv drugim članovima Senata DRI, ali i drugim javnim funkcionerima da ostvare takvu vrstu angažmana, čime se dovode u pitanje ne samo jasne odredbe Zakona o sprječavanju korupcije, već i širi društveni ciljevi donošenja i primjene navedenog zakona, antikorupcijskih politika i politika integriteta.
Ovdje treba posebno naglasiti da je funkcija člana Senata Državne revizorske institucije, za razliku od mnogih drugih javnih funkcija, naročito zaštićena i privilegovana, jer je doživotna, a za nju je predviđena zarada u visini zarade sudije Ustavnog suda. U tom smislu je zakonodavac člana Senata DRI stavio u red najviših državnih funkcionera.
Dodatno, Državna revizorska institucija je ustavna institucija koja vrši reviziju svih drugih institucija i organa, pa je samim tim dužna da u svom radu i ponašanju svojih članova Senata i zaposlenih pokaže jednak ili čak i viši stepen integriteta od drugih organa, tijela i institucija.
