Izglasavanje nepovjerenja 42. i 43. Vladi, odluke o pokretanju parlamentarnih istraga, slabljenje partijskih monopola – iako govore u prilog značajnijoj ulozi Skupštine Crne Gore, nisu se odrazile na kvalitativne i održive pomake u parlamentarnoj kontroli izvršne vlasti.
Detaljniji prikaz rada Skupštine tokom prethodne dvije godine ukazuje na slab učinak kontrolnih aktivnosti i zanemarivanje vrlo važnih obaveza od strane poslanika i poslanica.
Dvije godine nakon što je 27. saziv Skupštine konstituisan nemamo nacrt Zakona o Skupštini. Rad na ovom važnom propisu obnovljen je početkom jula 2022. godine, održano je pet sastanaka radne grupe, ali javnost i dalje nije informisana o eventualnim pomacima u regulisanju rada parlamenta.
Skupštinski odbori su u aktuelnom sazivu predložili ukupno 16 izvještaja sa kontrolnih saslušanja. Samo pet izvještaja sadrže posebne zaključke nakon održanog saslušanja. U svim ostalim slučajevima, poslanici i poslanice su uglavnom cijenili da ne mogu predložiti zaključke, s obzirom na to da je tema predmet bavljenja drugih organa, ili da je rasprava vođena na osnovu dokumentacije koja je označena stepenom tajnosti.
To znači da osim diskusije o određenim pitanjima, saslušanja nisu imala šire implikacije po jačanje parlamentarnog nadzora niti na sistemsko djelovanje poslanika i poslanica u odnosu na pojedine oblasti upravljanja. U suprotnom, činjenica da su se u raspravi služili tajnim podacima ne bi bila prepreka da se, primjera radi, predloži način da se sistemski unaprijedi postupanje određenih institucija.
O turbulentnom parlamentarnom životu u Crnoj Gori najbolje govori činjenica da je preko 90 odsto poslanika (76 od 81) učestvovalo u inicijativama za izglasavanje nepovjerenja Vladi u proteklih godinu dana. Dvije inicijative u razmaku od svega šest mjeseci (februar – avgust 2022. godine) su bile uspješne i rezultirale su izglasavanjem nepovjerenja 42. i 43. Vladi Crne Gore. Činjenica da je tokom pola godine ovaj mehanizam kontrole izvršne vlasti uspješno iskorišćen dva puta u poređenju sa nekoliko neuspjelih pokušaja 2010, 2012. i 2016. godine, govori o jačanju uloge Skupštine.
Razmatranje izvještaja o stanju u pojedinim oblastima ili o radu institucija ne koristi se u dovoljnoj mjeri za jačanje kontrolne uloge parlamenta. To najbolje ilustruje primjer Odbora za bezbjednost i odbranu, koji je od sedam dostavljenih izvještaja od strane direktora policije od 2018. godine do danas, razmatrao samo jedan izvještaj o rezultatima borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i to posljednji sredinom 2019. godine.
Pohvalno je što je prvi put, nakon sedam godina, usvojena odluka o otvaranju dvije parlamentarne istrage:
1) radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima koja se odnose na rad državnih organa i drugih subjekata u vezi sa projektom vjetroelektrane Možura;
2) radi prikupljanja informacija i činjenica koje se odnose na postupanje Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost 4. i 5. septembra 2021. godine na Cetinju.
Međutim, anketni odbori za sprovođenje parlamentarnih istraga u ovim slučajevima još uvijek nijesu formirani.
U načelu, stalni skupštinski odbori su bili pasivni. O tome najbolje govori činjenica da pojedini odbori u prvih pet mjeseci 2022. godine nijesu održali nijednu sjednicu, poput Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za antikorupciju.
Neka saslušanja nijesu održana ni nekoliko mjeseci nakon što je donijeta odluka o njihovom održavanju. Tako kontrolno i konsultativno saslušanje predstavnika Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) pred Odborom za antikorupciju u vezi sa presudama Upravnog suda za funkcionere bivšeg režima i o odnosu ASK-a i tužilaštva u realizaciji evropske agende u poglavljima 23 i 24, nijesu obavljena. Inicijative za njihovim održavanjem usvojene su još 27. oktobra 2021. godine. Odbor za antikorupciju je ujedno i najpasivniji odbor, za svega šest održanih sjednica i jednom zajedničkom sjednicom sa Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu za dvije godine.
Iako je početak 27. saziva Skupštine obilježen značajnim iskoracima u pogledu transparentnosti, emitovanjem sjednica odbora i unapređenjem sajta, primjetni su zaostaci i po ovom pitanju. Primjera radi, hronologija rasprave tokom plenarnih zasijedanja danas je dostupna samo zaključno sa sjednicom održanom 27. jula, iako je nakon toga bilo nekoliko važnih sjednica Skupštine. Takođe, nijesu objavljeni izvještaj o radu Skupštine za 2021. godine, kao ni polugodišnji izvještaj o zakonodavnim i nadzornim aktivnostima Skupštine Crne Gore za period 1. januar – 1. jul 2022.
Institut alternativa će nastaviti da podsjeća poslanike i poslanice na njihove zakonske obaveze i da zagovara dosljednije i održivije korišćenje mehanizama parlamentarnog nadzora.
Milena Muk
Institut alternativa
