Državljanstvo je u Crnoj Gori definisano isključivo kao pravna veza između osobe i države, i kao takvo ne sadrži bilo kakve etničke odrednice.
Tekst Zakona o crnogorskom državljanstvu iz 2008. godine, koji je mijenjan i dopunjavan prvo 2010. a potom i dvaput 2011. godine, govori nam da je – u poređenju sa zemljama iz regiona – ovaj zakon restriktivan. Ovo proizilazi iz političke istorije Crne Gore poslije raspada Jugoslavije. Zaista, suverena država ima neosporivo pravo da reguliše pitanje pripadanja i nepripadanja.
Međutim, postoji niz aspekata Zakona o crnogorskom državljanstvu iz 2008. godine koji se mogu unaprijediti. Mnogi od ovih aspekata predstavljeni u ovoj analizi jako su bitni u kontekstvu ljudskih prava, koja su sastavni dio procesa pridruživanja Evropskoj uniji. Druge aspekte, a posebno olakšano dobijanje državljanstva za marginalizovane ili društveno ranjive grupe, bi crnogorski zakonodavci trebalo da uzmu u obzir iz humanitarnih razloga.
