O sprovedenim aktivnostima u procesu reforme javne uprave, značaju dostupnosti podataka i najavljenim (hitnim) izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, u drugoj epizodi IA potkasta (Re)Forma razgovarali smo sa Marijom Hajduković, generalnom direktoricom Direktorata za strateško planiranje u javnoj upravi, međunarodnu saradnju i IPA fondove Ministarstva javne uprave.
Kao značajne rezultate sprovedenih aktivnosti, Hajduković je istakla oblast koja se odnosi na službenički sistem, a što podrazumijeva intenzivan rad na izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je 2020. godine pretrpio izmjene, a koje su kritikovane od strane Evropske komisije.
“Očekujemo da će taj zakon vrlo brzo biti na javnoj raspravi, trenutno smo i u komunikaciji sa predstavnicima SIGMA-e. Posebno bih istakla rezultate koji su ostvareni u ovih stotinu dana rada nove Vlade – tu prije svega mislim na objavljivanje broja zaposlenih u javnoj upravi, ali i objavljivanje 1.000 najvećih zarada u javnom sektoru, što ukazuje da se u prethodnom periodu radilo zaista na potrebi transparentnog rada i objavljivanja podataka koji su u posjedu organa”, istakla je Hajduković.
Dodaje da je preduzet niz drugih aktivnosti kada je u pitanju normativni dio, ujedno i najkompleksniji.
“Prije svega mislim na Zakon o Vladi, pripreme i donošenje Zakona o lokalnim samoupravama, Zakona o informacionoj bezbjednosti”, navodi Hajduković, poručivši da je i objavljivanje registra institucija na centralnom nivou jedan od važnih razultata kada je u pitanju reforma javne uprave.
Ministarstvo javne uprave je, kako navodi, u saradnji sa Ministarstvom finansija izradilo interaktivnu platformu koja podrazumijeva da svi zainteresovani mogu pratiti ne samo institucije, već i broj zaposlenih u institucijama i na centralnom i na lokalnom nivou.
“Jako je važno da se radi o interaktivnoj platformi koja će se ažurirati ovaj kvartal. To je jako važno ne samo zbog praćenja broja zaposlenih i iznosa zarada, nego da bismo na neki način i smanjili broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama, jer se veliki broj lica obraća Ministarstvu javne uprave ili Ministarstvu finansija za dobijanje podataka” – zaključila je Hajduković.
Opseg reforme javne uprave – i dalje bez javnih preduzeća
Uprkos inicijativama da se u okvir Strategije za reformu javne uprave, koja je donijeta krajem 2021. godine, uključe i javna preduzeća, strateški pravac Vlade Crne Gore bio je taj da preduzeća nisu dio javne uprave.
“Važno je da svi razumijemo šta podrazumijeva opseg javne uprave, i uvođenjem javnih ustanova bila je vrlo značajna reforma. Saglasna sam da u nekom idealnom slučaju bi bilo i uključivanje privrednih preduzeća, što nije uobičajeno, to nisu neka pravila”, poručila je Hajduković, dodajući da se i u toj oblasti sprovode određene aktivnosti, te da je prošlog mjeseca objavljena informacija o uspostavljanju registra preduzeća, zaključujući da taj dio zahtjeva određeno unaprjeđenje.
U toku je, kako navodi, izrada analize o stanju u javnim ustanovama, koja će biti polazni korak u kreiranju politika, u konačnom Zakona o javnim ustanovama, koji Crna Gora još ne posjeduje. Ipak, donošenje pomenutog zakona nije planirano programom rada za 2024. godinu.
Svi preduslovi su tu – sad samo da se radi
Hajduković je istakla da postoji i politička i finansijska podrška, kao ključni preduslovi za dalji proces reforme javne uprave, te da je to, uz znanje, jedini način da se ostvare rezultati.
“Jako mi je važno da ukažem da se Strategija reforme javne uprave realizovala između dvije vlade, za svaku reformu odnosno za svako ostvarivanje rezultata je jako važna politička podrška. Sem političke podrške, veoma je važno imati finansijska sredstva, odnosno održivo ostvarivanje tih rezultata”, poručila je Hajduković, zaključivši da u ovom trenutku postoji strateški dokumnet koji je relevantan i pokriva sve one izazove sa kojima se suočava crnogorska administracija.
