Važeći model izbora sudija Ustavnog suda kvalifikovanom većinom u Skupštini Crne Gore u osnovi omogućava široki politički legitimitet, ali uporedni modeli iz država članica Evropske unije pružaju smjernice za primjenu deblokirajućih mehanizama u slučajevima u kojima se Ustavni sud Crne Gore nedavno našao.
Ovo je jedan od zaključaka prvog panela konferencije „Povratak osnovama: Evropske integracije izvan akcionih planova“, koju je Institut alternativa organizovao u Podgorici. Fokus ovog panela bio je na deblokirajućim mehanizmima za funkcionisanje Ustavnog suda.
Nikoleta Pavićević iz Instituta alternativa je predstavila analizu uporednih modela, koji se mogu primijeniti u slučajevima kada ovoj važnoj instituciji prijeti blokada. Osim opadajuće parlamentarne većine u sljedećem krugu glasanja, modela koji je primijenjen u Crnoj Gori, mapirana su dodatna četiri modela:
- Praksa produžavanja mandata aktuelnim sudijama do izbora njihovih nasljednika, u slučajevima ispunjenja uslova za odlazak u penziju i isteka mandata. Ovaj model primjenjuje se u Sloveniji, Španiji, Letoniji, Hrvatskoj i Albaniji;
- Izbor od strane neutralnih tijela: Venecijanska komisija je u svom mišljenju o amandmanima na Ustav u Jermeniji navela da, u državama u kojima politička kultura nije dovoljno razvijena da se postigne kompromis, deblokirajući mehanizam može biti izbor kandidata od strane neutralnih tijela ukoliko se glasanje u parlamentu pokaže neuspješnim;
- Kombinacija izbora od strane izvršne, zakonodavne i sudske vlasti: U tom slučaju, nijedan organ koji učestvuje u izboru nema odlučujući uticaj na sastav Suda;
- Postojanje rezervnih sudija: Ovaj model je zabilježen u Ustavnom sudu Austrije, koji ima i šest rezervnih sudija, koji se pozivaju u slučaju pristrasnosti redovnih sudija, njihovog privremenog odsustva ili prestanka funkcije.
Simonida Kordić, poslanica koalicije ”Za budućnost Crne Gore” u Skupštini i predsjednica Ustavnog odbora u prošlom sazivu Skupštine, ukazala je, osvrćući se na nalaze analize o nedovoljnoj efikasnosti ovog radnog tijela, da saslušavanje kandidata nije početak procedure izbora sudija Ustavnog suda.
„Saslušavanju kandidata prethode dva poteza. Jedan je provjera kandidature, administrativna provjera, utvrđivanje usklađenosti sa uslovima konkursa i zakonodavnih uslova ponuđenih kandidata, pa onda rasprava o predviđenim kandidatima, usaglašavanje liste kandidata i tek onda saslušanja. Dakle Ustavni odbor je odmah poslije konstituisanja sproveo proceduru i sprovodio je normalnom dinamikom“, objasnila je ona.
Ona je ukazala da je suštinski problem u tome što mi prosto živimo u ambijentu u kojem su institucije kontrolisane od strane centara političke moći. „Kada je došlo do političkih promjena 2020. godine i do drugačijeg odnosa snaga u Parlamentu, to je isplivalo na vidjelo mnogo jasnije. Vi više niste imali apsolutnu moć skoncentrisanu na jednoj političkoj strani koja je mogla apsolutno da je praktikuje. Sa druge strane ste imali novu većinu koja je svjesna ovih političkih intencija i pokušava da spriječi da se perpetuira neposredni politički uticaj u Ustavnom sudu“, dodala je Kordić.
„Treba prepoznati da političke organizacije kroz parlament biraju sudije Ustavnog suda, da opozicija treba da bira toliko i toliko sudija Ustavnog suda, pozicija toliko i toliko. To je ono što se de facto dešava“, zaključila je ona.
Kordić je ocijenila da ideja izbora rezervnih sudija može biti efikasna, jer brojčano proširuje prostor za izbor sudija i daje opciju prevazilaženja problema, ali ne rješava pitanje postizanja adekvatne većine za izbor sudija.
Miodrag Iličković, bivši sudija Ustavnog suda, kazao je da je Crna Gora ima mehanizam koji je izuzetno dobar i zadovoljava sve evropske standarde.
„Deblokirajući mehanizam je predvidjela Venecijanska komisija i mi smo ga prihvatili. Što mi nećemo to da primijenimo, to je naš propust. Mislim da je problem u nečemu drugom. Problem je što moramo jasno odgovoriti na pitanje da li mi želimo Ustavni sud ili želimo vlasti nad Ustavnim sudom. Mislim da mi želimo vlast nad Ustavnim sudom i tu nastaju problemi“, objasnio je on.
„Veliki sam pobornik ovog modela i dogovaranja u parlamentu. To što prvo biranje nije bilo uspješno ne znači da u tome ne treba istrajavati. Ja sam za to da ostane sve ovako kako jeste. Neka se političari dogovore. Ako spustimo kriterijume imaćemo situaciju da će izabrati nekog maturanta, ne smijemo puštati da stvari idu van standarda“, zaključio je Iličković.
Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu pravde i šef Radne grupe za poglavlje 23, naglasio je da nije za opciju da se smanjuje većina od 49 u Skupštini.
„Ne treba spuštati kriterijume. Mislim da bi bilo dobro razmatranje modela iz analize IA, da prilikom izbora sudija učešće ima i izvršna i zakonodavna vlast, možda i sudska. Taj opseg ne bi bio loš. To zahtijeva vrijeme“, kazao je on.
On je ukazao da treba dodatno precizirati kriterijume za izbor sudija Ustavnog suda.
„Mislim da je bilo dosta kandidata, koji da su strožiji kriterijumi ne bi oduzimali vrijeme. Tu treba biti strožiji. Ne može svako biti sudija ali ni kandidat“, objasnio je Božović.
On je, odgovarajući na pitanje o očekivanjima od narednog izvještaja Evropske komisije, ukazao na to da ne može biti optimista da će biti posebno afirmativan.
Tim IA
Konferenciju ‘'Povratak osnovama: Evropske integracije izvan akcionih planova” organizovali smo u okviru projekta podržanog od Ambasade Kraljevine Holandije u Beogradu, a koji Institut alternativa sprovodi u saradnji sa Beogradskim centrom za bezbednosnu politiku, Beogradskim centrom za ljudska prava i Biroom za društvena istraživanja.
