Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građanske slobode (CEGAS), Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), Institut alternativa (IA), Institut za vladavinu prava (IVP) i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozdravljaju odluku Ustavnog suda od 06.11.2020. godine da, nakon više od devet mjeseci, donese odluku o zakazivanju izbora za predsjednika Ustavnog suda i da se ovlasti najstariji sudija, Hamdija Šarkinović, da sprovede pripremne aktivnosti za izbor predsjednika.
Ovom odlukom je ukinuta odluka Ustavnog suda od 27.01.2020. godine kojom je sudija Desanka Lopičić protivno Ustavu i zakonu bila izabrana za ,,predsjedavajućeg sudiju” Ustavnog suda do izbora novog predsjednika Ustavnog suda i ovlašćena da organizuje i sprovede izbore za novog predsjednika Suda do kraja godine.
Naših šest nevladinih organizacija su još 5. februara apelovale da se sporna odluka o izboru predsjedavajućeg sudije stavi van snage, jer je većina od četiri sudije tog suda protivno Ustavu Crne Gore i Zakonu o Ustavnom sudu ustanovila funkciju „predsjedavajućeg sudije” i na nju čak izabrala sudiju Desanku Lopičić, koja je prethodno već obavljala funkciju predsjednika suda, iako Ustav Crne Gore izričito zabranjuje da ista osoba dva puta obavlja tu funkciju.
Tada smo apelovali i da najstariji sudija, Hamdija Šarkinović, sazove sjednicu na kojoj bi se izabrao predsjednik Suda u skladu s Ustavom, Zakonom i Poslovnikom Ustavnog suda, i ukazali da je većina sudija proizvoljno propisala da se „sprovođenje izbora predsjednika organizuje najkasnije do kraja decembra 2020. godine”, jer nije bilo ni jednog razloga za to da se ponavljanje izbora ne organizuje odmah.
Međutim, Ustavni sud na naše pismo nije odgovorio niti je, do petka, mijenjao stav. U međuvremenu je i Evropska komisija u najnovijem izvještaju o Crnoj Gori objavila da je „predsjedavajući sudija izabran uprkos tome što takvu kategoriju ne poznaje pravni okvir” i zaključila da „proceduru izbora novog predsjednika Ustavnog suda treba sprovesti bez daljeg odlaganja”.
Ostaje nejasno zašto se većina sudija tog suda više od devet mjeseci ponašala neustavno i nezakonito. Ostaje sumnja da je cilj izmišljanja funkcije “predsjedavajućeg sudije” zapravo bio politički, da bi se sudija Desanka Lopičić pošto-poto zadržala na toj funkciji u izbornoj godini.
Podsjećamo da su sudije u Odluci o izboru Desanke Lopičić za predsjedavajuću sudiju naveli da zakon ne propisuje da najstariji sudija Hamdija Šarkinović preuzima predsjedavanje sudom, a potom su deset mjeseci kasnije odlučili da ipak propisuje. To govori u prilog zaključku da je odluka o izboru Lopičić bila sasvim proizvoljna.
Ustavni sud više ne smije sebi da dozvoli da se kompromituje ovakvim odlukama, kojima ugrožava javno povjerenje i ozbiljno dovodi u pitanje sposobnost države da obezbijedi vladavinu prava. Očekujemo da u što kraćem roku bude izabran predsjednik Ustavnog suda koji ispunjava zakonske uslove, kao i da nova većina u izvršnoj vlasti dobro povede računa da prilikom izbora novo dvoje sudija Ustavnog suda to budu ljudi koji nisu povezani s političkim partijama.
