Autorka: Marija Mirjačić
Izvještaj o javnim nabavkama za 2018. godinu od 46 strana (uključujući priloge) koji je Vlada usvojila pokazuje koliko smo bili u pravu kada smo prije šest mjeseci sumnjali da će se sistem javnih nabavki pod Ministarstvom finansija bolje i brže razvijati, ocijenili su za “Vijesti” u NVO Institut alternativa (IA).
Ta NVO je ocjenu potkrijepila time što su iz ovogodišnjeg dokumenta koji je Vlada usvojila krajem juna izostavljeni važni podaci koji se odnose na oblast u kojoj se na godišnjem nivou troši značajna suma novca poreskih obveznika. Ukupna vrijednost javnih nabavki u 2018. godine je iznosila 449,37 miliona eura.
“Javnost je ove godine ostala uskraćena za brojne podatke koji su se ranijih godina mogli naći u izvještajima koje je pripremala Uprava za javne nabavke, poput detaljnih podataka o nabavkama u zdravstvu i obrazovanju, zatim za listu ponuđača sa najvećim ugovorenim javnim nabavkama tokom godine, listu naručioca koji nisu uopšte ili nisu u roku dostavili svoj izvještaj o javnim nabavkama, spisak naručioca sa najvećom razlikom između planiranih i ugovorenih nabavki…”, kazala je istraživačica javnih politika u IA Ana Đurnić.
Poređenja radi, prošlogodišnji Izvještaj o javnim nabavkama imao je 167 strana, od čega dio sa statističkim podacima 113. Ovogodišnji izvještaj ima 46 strana.
“IA se godinama zalagao da se skrati narativni dio izvještaja koji je pretežno bio formulisan kao “hvalospjev” Vladi i nadležnim institucijama za ostvarene ‘uspjehe’ u oblasti javnih nabavki, a da se kroz statistički dio unaprijedi transparetnost ove oblasti. Tako smo se izborili da se u njemu nađe prikaz zaključenih aneksa ugovora, detaljnija analiza nabavki u pojedinim oblastima posebno rizičnim za korupciju, naručioci sa najvećim vrijednostima ugovorenih nabavki neposrednim sporazumom, ukupan broj i spisak svih naručilaca koji nisu dostavili izvještaj o javnim nabavkama u zakonskom roku i slično. Međutim, izvještaj koji je javnosti ponuđen ove godine vratio nas je najmanje pet godina unazad u pogledu transparentnosti sistema javnih nabavki”, ocijenila je Đurnić.
Iz te NVO ukazuju da ove godine ne samo da nema posebne analize javnih nabavki u oblastima posebno rizičnim za korupciju – obrazovanju i zdravstvu, koji se mogao naći u prethodna dva izvještaja o javnim nabavkama, nego nema ni posebne analize nabavki u oblasti javnih radova.
“I ta oblast je posebno podložna korupciji, a koju je Uprava za javne nabavke godinama obećavala. Ovo je naročito problematično, jer i u ovogodišnjem Izvještaju o javnim nabavkama Ministarstvo finansija konstatuje da je u 2018. godini zabilježena najveća ugovorena vrijednost za radove u odnosu na prethodne godine – 160,59 miliona eura. To je trebalo da bude dodatni argument u korist pripreme detaljnije analize nabavki u toj oblasti”, pojašnjava Đurnić.
Ugovoreno 84,59 miliona za male i hitne nabavke
Direktorat za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija u izvještaju konstatuje kako je “najveći broj postupaka sproveden putem otvorenog postupka, koji je najtransparentniji i može ostvariti najveći nivo konkurencije”, te da je 79 odsto nabavki sprovedeno otvorenim postupkom.
Međutim, ističe Đurnić, ne navodi se da je to najmanji procenat zastupljenosti otvorenog postupka u prethodnih šest godina, te da je za čak šest odsto manji nego prethodne godine.
“Sa druge strane, kroz netransparentne i nekonkurentne postupke malih i hitnih nabavki je tokom 2018. godine zaključeno ukupno 96. 840 ugovora ukupne vrijednosti 84, 59 miliona eura. Kroz javne nabavke se u našoj zemlji troši više od pola milijarde eura, a sistem samo tone u sve veću zatvorenost, dok se prostor za korupciju širi”, zaključila je Đurnić.
Članak je originalno objavljen u Dnevnom listu Vijesti i na portalu Vijesti.
