Po broju podnesenih prekršajnih prijava Crna Gora je na začelju u regionu, jer nije podnijela nijednu, a od decembra i broj zaposlenih iznosi nula. U Srbiji situacija nije idealna, ali je daleko bolja nego u CG, dok je u Hrvatskoj budžetska inspekcija najbolje uređena. Tamo svaka institucija i ustanova ima osobu zaduženu za preduzimanje radnji zbog nepravilnosti.
Prekršajna odgovornost za kršenje Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti u Crnoj Gori ne postoji. Barem ne u praksi, jer budžetska inspekcija za tri godine nije podnijela nijednu prekršajnu prijavu. Razloga za prijave bilo je dosta. Prekoračenje budžeta, nenamjensko trošenje sredstava, nedozvoljena preusmjeravanja, neuredno blagajničko poslovanje… Sve je to u svojim izvještajima konstatovala Državna revizorska institucija (DRI), a samo u 2014. i 2015. godini prekoračenje budžeta je iznosilo 80 miliona eura.
Po broju podnesenih prekršajnih prijava Crna Gora je na začelju u regionu, jer nije podnijela nijednu, a od decembra i broj zaposlenih iznosi nula. U drugim zemljama bivše SFRJ nijesu prezadovoljni učinkom budžetske inspekcije, ali se, barem u Srbiji i Hrvatskoj, kontrolišu potrošačke jedinice i podnose prekršajne i krivične prijave.
U Crnoj Gori je sistematizacijom predviđeno da budžetska inspekcija ima tri zaposlena, glavnog budžetskog inspektora i dva pomoćna. Od usvajanja zakona u aprilu 2014, pa do decembra 2016. godine, posao budžetskog inspektora obavljao je Milovan Vujović, dok druga dva inspektora nikada nijesu ni imenovana. Vujoviću smo za potrebe pisanja ovog teksta poslali pitanja, ali nas je preko službe za odnose s javnošću Ministarstva zdravlja obavijestio da ne želi da razgovara na tu temu, s obzirom na to da je sada na drugoj poziciji. Od decembra je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.
Predsjednik upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk je podsjetio da je uvođenje budžetske inspekcije najavljivano kao jedan od ključnih koraka ka većoj odgovornosti u budžetskom ciklusu, dok rezultati govore da nismo imali nikakve koristi od toga rješenja.
– Čini nam se da što je više mehanizama kontrole, da je stvarni nadzor javnih finansija slabiji. Ne samo što je Ministarstvo finansija tolerisalo trogodišnji nerad budžetske inspekcije, sa samo jednim od troje zaposlenih, oni su takođe sakrili svu dokumentaciju o radu inspektora, proglasivši je povjerljivom – izjavio je Muk za „Dan”.
Posebno je zanimljivo, kako je kazao, da je takvom nefunkcionalnom i zaboravljenom organu dato u nadležnost da prati i sprovođenje Zakona o zaradama u javnom sektoru. Kao da se želi osigurati da se provjerom sprovođenja ovog zakona niko suštinski ne bavi.
– Sada se pominju i potrebe izmjene zakonskih rješenja, i Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i Zakona o inspekcijskom nadzoru kao rješenje za nastalu situaciju. Smatramo da su u cijeloj priči jedini problem blage kazne za prekršaje, a da bi i u ovakvom sistemu motivisana budžetska inspekcija mogla da postiže značajne rezultate – zaključio je Muk.
Situacija u Srbiji po pitanju budžetske inspekcije nije idealna, ali je daleko bolja nego u Crnoj Gori. Radom budžetske inspekcije Srbije bavio se tamošnji Savjet za borbu protiv korupcije i obradio rad inspekcije od 2010. do 2015. godine. U izvještaju savjeta, objavljenom polovinom 2016. godine, navodi se da se budžetskoj inspekciji tokom godine obraćaju putem dopisa razne državne institucije, agencije, građani, u kojima ukazuju na nezakonito i nenamjensko raspolaganje budžetskim sredstvima. Na osnovu tih dopisa budžetska inspekcija formira posebne predmete, kojih je u 2013. bilo oko 300, godinu kasnije 286, a 2015. godine 276 predmeta.
Budžetska inspekcija Srbije je od 2010. do 2015. godine podnijela 38 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, pet prijava za privredni prestup i dvije krivične prijave.
Problem kod budžetske inspekcije Srbije je mali broj zaposlenih. Sistematizacijom je predviđeno 13 radnih mjesta, a popunjeno je devet. Taj broj ljudi treba da kontroliše rad između 12 i 13 hiljada subjekata. Po planu organizacije i sistematizacije radnih mjesta za budžetske inspekcije predviđeno je oko 50 inspektora.
U Hrvatskoj, koja je članica EU, budžetska inspekcija je najbolje uređena. Gotovo svaka institucija i ustanova, državna i lokalna, osim vrtića, fakulteta, škola i slično, imaju osobu zaduženu za sprečavanje i preduzimanje radnji zbog nepravilnosti. Ta osoba, u zavisnosti od težine utvrđene nepravilnosti, predmet šalje tužilaštvu, Ministarstvu finansija, nalaže mjere za otklanjanje nepravilnosti i zahtijeva povrat sredstava ako se utvrdi da su korišćena suprotno zakonu. Čelnik obveznika, kako se naziva osoba zadužena za nepravilnosti, dužan je u roku od 15 dana od preduzimanja mjere obavijestiti osobu koja je prijavila nepravilnost šta je urađeno tim povodom.
Čelnici obveznika moraju do 31. jula da predaju jedinici Ministarstva finansija polugodišnji izvještaj o utvrđenim nepravilnostima, a do 31. marta godišnji za prethodnu godinu.
Prema podacima Ministarstva finansija Hrvatske za polugodišnji period 2015. godine, obavezu dostavljanja izvještaja o nepravilnostima imala su 623 obveznika, a polugodišnji izvještaj podnijelo je njih 493. Od toga 325 nije prijavilo nepravilnosti, dok je 168 iskazalo nepravilnosti. Za tih šest mjeseci prijavljeno je 820 nepravilnosti, od čega 811 sa obilježjima prekršajne odgovornosti i devet zbog sumnje u krivično djelo.
Nepravilnosti za koje postoji sumnja u krivično djelo su, između ostalih, nezakonito i nenamjensko trošenje sredstava sa žiro računa i neovlašćeno korišćenje službenog automobila u privatne svrhe. Kada bi budžetska inspekcija Hrvatske došla u Crnu Goru, broj nepravilnosti zbog nenamjenskog trošenja i korišćenja službenih auta u privatne svrhe bi bio dominantan. DRI je u gotovo svakoj reviziji konstatovala nenamjensko korišćenje sredstava, dok se vožnja službenih automobila van radnog vremena, a posebno vikendom odomaćila kod državnih službenika.
Štete milionske, kazne do 4.000
Činjenica da budžetska inspekcija nije podnijela nijednu prekršajnu prijavu u gotovo trogodišnjem periodu primjene Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, prema mišljenju poslanika Aleksandra Damjanovića, znači da ni najniži nivo odgovornosti, odnosno sankcija, za nezakonito budžetsko poslovanje nije zaživio u praksi crnogorskih javnih finansija.
– Na papiru imamo prekršajne kazne od 200 do 4.000 eura. Međutim, ni tako marginalne prekršajne kazne u odnosu na budžetske malverzacije koje su često do nivoa od više stotina hiljada, nekad i miliona eura, nijesu primijenjene u praksi, što je samo posledica apsolutne neodgovornosti i bahatosti gotovo svih segmenata izvršne vlasti. Nijedna prijava za tri godine govori da je unutar izvršne vlasti, odnosno Ministarstva finansija, pažljivo uspostavljen mehanizam tolerancije u odnosu na kršenje budžetskih propisa, odnosno tolerancije i nebrige za milionske štete koje se iz godine u godinu uvećavaju – rekao je Damjanović.
Troje inspektora sasvim dovoljno
U toku su aktivnosti Ministarstva finansija (MF) u vezi sa raspisivanjem javnog oglasa za popunu mjesta budžetskog inspektora, kazali su „Danu” iz tog resora.
– Nakon što bude popunjeno mjesto budžetskog inspektrora, sagledaće se potreba da se raspišu oglasi i za preostala dva mjesta u cilju popune sistematiztovanih radnih mjesta – naveli su iz resora Darka Radunovića.
Na pitanje da li je dovoljno da troje ljudi vrši nadzor nad budžetom i velikim brojem potrošačkih jedinica, iz ministarstva su naveli da budžetski inspektor nije jedini kontrolor trošenja javnih sredstava.
– Namjera zakonodavca nije bila da se tom pozicijom supstituišu drugi organi koji su zakonom prepoznati kao kontrolni mehanizam. To su interna kontrola, DRI, kao i organi iz korpusa tužilačko-policijskog aparata. Tako da smatramo da je u ovoj fazi sistematizovano dovoljno izvršilaca za zakonom definisane zadatke – kazali su iz MF-a.
Na pitanje da li je budžetski inspektor u trogodišnjem periodu imao osnova da podnese prekršajnu prijavu protiv odgovornih lica u državnim resorima, odgovorili su da budžetski inspektor donosi odluke samostalno.
– Procjena inspektora je bila da ne postoji osnov za pokretanje prekršajne odgovornosti – saopštili su iz MF-a.
Draško Milačić
Novinar dnevnog lista “Dan”
(članak originalno objavljen 27. aprila, 2017. godine)
Članak je pripremljen u saradnji sa Institutom alternativa, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj članka je isključiva odgovornost autora.