Otvoriti diskrecionu potrošnju javnih preduzeća

Pozivamo predstavnike opozicije koji su imenovani u organe upravljanja privrednih društava u javnom vlasništvu da kao prvi korak, traže i objave sve zapisnike sa sastanaka Odbora direktora, a posebno sve evidencije sponzorstava i pomoći. Neophodno je objaviti sve odluke koje su donijete, a odnose se na upravljanje tzv. “slobodnim sredstvima”, diskrecionom odlučivanje o raspodjeli dobiti, rješavanju stambenih pitanja i drugih načina na koji se novac dijeli zaposlenim mimo zarada, kao i fizičkim i pravnim licima van preduzeća.

Ova vrsta potrošnje (sponzorstava, donacija, pomoći) je sasvim diskreciona i ostavljena na odlučivanje rukovodstvu preduzeća, pa je stoga ključna oblast u kojoj se (pored zapošljavanja i nabavki) mogu vršiti zloupotrebe javnih resursa u političke svrhe.

Institut alternativa od prošle godine pokušava da dođe do određenih podataka u posjedu javnih preduzeća, sa velikim problemima zbog ćutanja administracije i odbijanja zahtjeva, upravo u pogledu zapisnika sa sjednica odbora direktora i odluka koje donose.

Podsjećamo da je PEFA izvještaj Svjetske banke iz 2013. godine upozorio da su preduzeća u javnom vlasništvu najmanje transparentan dio javnog sektora, uz najznačajniji manjak informacija u pogledu transparentnosti javnih finansija. (Svjetska banka, Ocjena javnih rashoda i finansijske odgovornosti – Izvještaj o rezultatima upravljanja javnim finansijama, jul 2013)

Zakon o primjeni Sporazuma o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore (Lex specialis), podrazumijeva da predstavnici opozicije u organima upravljanja privrednih društava u većinskom vlasništvu države, imaju pravo da dobiju izvještaj o bilo kojem aspektu finansijskom poslovanja u tom privrednom društvu (član 15).

Ovdje ne mislimo samo na šest nacionalnih javnih preduzeća u kojima su imenovani predstavnici opozicije (Elektroprivreda, Montenegro Airlines, Plantaže, Pošta, Aerodromi, Monteput), već i na ostala 33 nacionalna preduzeća, ali i brojna lokalna javna preduzeća, koja su takođe obuhvaćena Lex specialisom.

Iako je mandat po Lex Specialisu ograničen na 2016. godinu, smatramo da je neophodno da opozicioni predstavnici učine napor da pristupe podacima za prethodne godine, koji moraju biti javni i ne postoje zakonske prepreke za njihovo objavljivanje.

Zajedno sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO) i Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), definisali smo set informacija koje svaki organ javnog sektora treba da objavljuje proaktivno na svojim internet stranicama. U listi od preko 90 zahtjeva za transparentnost, javna preduzeća su posebno zastupljena, a ključni se zahtjevi odnose na rashode koje javna preduzeća imaju u oblasti diskrecione potrošnje i isplata licima van preduzeća.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *