Prijedlog sistemskog Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti sadrži brojne nedorečenosti i probleme koji se moraju riješiti amandmanskim putem u Skupštini. Između ostalog, nije rađeno na povećanju otvorenosti budžetskog ciklusa, omogućavanja značajnijeg učešća Skupštine u ovom procesu, prekršajna odgovornost još uvijek je nejasno definisana, a autonomija nezavisnih, kontrolnih institucija prijeti da bude ugrožena.
Institut alternativa je u toku javne rasprave podnio komentare Minstarstvu finansija, ali predlagač akta nije imao razumijevanja za naše ključne prijedloge.
Prijedlog Zakona ne donosi izmjene budžetskog kalendara, što znači da se Skupštini ostavljaju neprihvatljivi rokovi za valjano razmatranje ključnih budžetskih dokumenata. Poslanici ne smiju usvojiti sistemski Zakon o budžetu koji Skupštini opet ostavlja manje od mjesec dana za usvajanje budžeta, ne donosi obavezu da Ministarstvo finansija izvještava o izvršenju budžeta u toku godine, i stavlja poslanike u poziciju da o završnom računu budžeta raspravljaju deset mjeseci od kraja godine na koju se odnosi. Skupština takođe ostaje isključena iz pripreme budžeta i poslanici neće biti u prilici da u toku formulacije budžeta budu konsultovani i utiču na sadržaj važnih komponenti godišnjeg budžeta, kapitalnog budžeta niti uticati na Strategiju o upravljanju dugom.
Kada je riječ o prekršajnoj odgovornosti, sasvim je vjerovatno da će počinjeni prekršaji ostati nekažnjeni, jer će zastarjeti dok se otkriju ili dok se završi prebacivanje odgovornosti za pokretanje prekršajnog postupka sa institucije na instituciju. Predlagač Zakona uporno odbija da propiše od tri godine za zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka, što je najduži mogući rok koji dozvoljava Zakon o prekršajima. Sa druge strane, nije jasno da li će DRI, kao institucija koja je do sada jedina otkrivala kršenja sistemskog Zakona o budžetu, moći da zahtijeva pokretanje prekršajnog postupka.
Propuštena je prilika da se ovim, sistemskim, zakonom osigura finansijska autonomija organa i institucija čija je ključna nadležnost da kontrolišu rad izvršne vlasti – prije svega Državne revizorske institucije, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Kako stvari trenutno stoje, ne samo da njihova nezavisnost od izvršne vlasti nije ojačana, već će Ministarstvo finansija imati mogućnost da, pod određenim uslovima, privremeno obustavi korišćenje budžetskih sredstava, tretirajući ih kao sve ostale potrošačke jedinice.
Na kraju, nije jasno zašto u obrazloženju prijedloga Zakona stoji da nije potrebno obezbijediti sredstva iz budžeta za njegovo sprovođenje, iako se Zakonom predviđa osnivanje nove, budžetske, inspekcije. Poslanici moraju obratiti pažnju na ove detalje tokom razmatranja akta jer oni ukazuju na to kako predlagač akta razumije organe čije uvođenje predlaže.
Sistemski Zakon o budžetu je jedan od najvažnijih zakonskih tekstova o kojima će Skupština do kraja godine odlučivati i poslanici moraju obratiti posebnu pažnju na ovaj prijedlog zakona. Ne smije se dozvoliti da budu usvojena nedorečena rješenja, mora se zaštititi autonomija važnih kontrolnih institucija, a budžetski kalendar konačno konačno izmijeniti tako da omogući djelotvornu parlamentarnu kontrolu budžeta.
Marko SOŠIĆ
Istraživač javnih politika
