Istraživačica javnih politika, Dina Bajramspahić, izjavila je za TV Vijesti da je kontrolna uloga Skupštine na najnižem mogućem nivou.
“Odbor za bezbjednost i odbranu je u ovoj godini održao samo dvije sjednice, a pritom ima zakonom utvrđene veoma ozbiljne nadležnosti, kada je u pitanju kontrola sektora bezbjednosti i odbrane. Pomenuću da poslanici primaju mjesečnu naknadu za rad u odborima, bez obzira na to da li su radili ili nijesu”, kazala je Dina Bajramspahić.
Veliki broj sjednica plenuma i radnih tijela odlaže se zbog nedolaska poslanika, zbog čega je nemoguće postići kvorum.
Sa potencijalnim izmjenama Etičkog kodeksa poslanika, koji bi predviđao da poslanici koji ne dolaze na sjednice radnih tijela i plenuma, budu finansijski sankcionisani, saglasni su i u IA.
“Ako imamo situaciju da se zakonom ustanove obaveze radnih tijela, pa da se ni te obaveze ne izvršavaju, onda je zaista potrebno razmotriti neka rigoroznija rješenja za primoravanje poslanika da izvrše svoje obaveze”, kaže Bajramspahić.
A da takvo rješenje ne bi bilo novina, već da je nešto što ima uporište u malo starijim demokratijama, pokazuje i praksa niza evropskih zemalja. Tako u njemačkom Bundestagu, za svaki nedolazak na sjednicu, poslanik dobija po 100 eura nižu platu. Francuski parlament kažnjava poslanike koji više od dva puta mjesečno izostanu sa sjednica odbora, sa 355 eura i više. I u Evropskom parlamentu postoje sankcije. Parlamentarci ostvaruju dnevni paušal od 298 eura, u slučaju da se ne pojave u dane plenarnih sjednica, taj iznos im se umanjuje za pola.
Ipak, postoje i pozitivni primjeri: “Najaktivniji od odbora je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, koji uprkos tome što se približavaju izbori, što je situacija u Skupštini na političkom nivou veoma kompleksna, inistira na održavanju sjednica i podnošenju inicijativa, i opozicionih i pozicionih poslanika. Međutim, drugi odbori itekako kaskaju za ovim odborom”, zaključila je Bajramspahić.
Prilog TV Vijesti u cjelosti pogledajte ovdje:
