Aktuelnim predlogom izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, neće se postići jedan od osnovnih ciljeva da se uvede pravna sigurnost u zapošljavanje i službeničke odnose na lokalnom nivou.
Predložene izmjene, koje su utvrđene na Vladi sredinom decembra prošle godine, podrazumijevaju i preko 20 članova koji regulišu službeničke odnose. Navodno, cilj ovih novih članova je da se izbjegnu problemi dosadašnje shodne primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima na lokalni nivo.
Naime, važeći Zakon o lokalnoj samoupravi djelimično definiše i pravni status lokalnih službenika i namještenika upućujući na shodnu primjenu propisa kojima se uređuje pravni status državnih službenika i namještenika. Međutim, veliki je broj pitanja iz službeničkih odnosa na lokalnom nivou na koje nije moguće shodno primijeniti propise sa državnog nivoa, naročito u pogledu sprovođenja provjere sposobnosti budućih lokalnih službenika, zaštite njihovih prava i obaveznosti primjene podzakonskih akata, koja proizilaze iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Ove pravne praznine su godinama doprinosile netransparentnom funkcionisanju lokalnih samouprava i nedostatku nadzora nad zapošljavanjem u opštinama.
Međutim, dva su ključna razloga zbog kojih predviđene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi ne podrazumijevaju suštinsku promjenu loših višegodišnjih praksi.
Jedan razlog je što je većina novih procedura bukvalno prekopirana iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji, prema nalazima Instituta alternativa, nije dao najbolje rezultate u praksi.
Drugi leži u činjenici da ključna faza zapošljavanja, a to je provjera sposobnosti kandidata, ostaje neregulisana. I dalje je predviđena shodna primjena propisa sa državnog nivoa na organizovanje i sprovođenje provjere sposobnosti za najveći broj pozicija.
Dodatno, prepisivanje nedostatnih odredaba kojima se službenički odnosi regulišu na državnom nivou u Zakon o lokalnoj samoupravi odrađeno je i na onim mjestima gdje za tako nešto uopšte nema logičkog utemeljenja.
Primjera radi, i na lokalnom nivou zadržano je pravo starješina organa da ne izaberu najbolje ocijenjene kandidate. Međutim, prema predloženim rješenjima, ovo bi bio drugi nivo uticaja starješina na postupke zapošljavanja, s obzirom na to da je starješina zadužen i za formiranje komisija za provjeru sposobnosti za rukovodeća radna mjesta u lokalnim upravama.
U skladu sa tim, starješina bi birao osobe koje sprovode provjeru sposobnosti, da bi na kraju možda odlučio da ne uvaži u potpunosti rezultate njihovog rada.
I druga ključna pitanja upravljanja ljudskim resursima nisu dovoljno temeljno obrađena, u prvom redu, ocjenjivanje službenika.
U predlogu je dat samo okvirni pregled načina na koji se vrši ocjenjivanje od strane neposrednog rukovodioca, a za ostale detalje upućuje se na Zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji, međutim, uopšte ne propisuje detaljno ovu oblast već posebna Vladina Uredba o ocjenjivanju.
Sve ovo ne uliva u nadu da će se u zapošljavanje na lokalnom nivou konačno uvesti red. Stoga se nadamo da će poslanici preispitati dospjele predloge i otkloniti njihove manjkavosti u daljoj proceduri.
Milena Milošević
Istraživačica javnih politika
