Mjesec: Juni 2024.

Institut alternativa organizovao je u ponedjeljak, 3. juna, treći po redu sastanak Mreže čuvara javnih nabavki, na kojem je učesnicima/-ama prezentovan novi dio portala Moj novac koji se odnosi na javne nabavke.

Sastanak je organizovan u okviru projekta „Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške.

Sastanku je prisustvovalo 20 predstavnika/-ca institucija: Ministarstva finansija, Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Državne revizorske institucije, Uprave za inspekcijske poslove, Agencije za sprječavanje korupcije, Višeg državnog tužilaštva, Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Dragana Jaćimović , istraživačica javnih politika u Institutu alternativa predstavila je novi dio portala Moj novac, koji predstavlja lako pretraživu bazu podataka javnih nabavki za prethodne tri godine. Ova baza podataka omogućuje da vidimo ko i koliko novca dobija kroz javne nabavke, sa kim država najčešće zaključuje ugovore i koje su sve firme u posljednje tri godine dobile novac za robe, usluge i radove.

Učesnicima sastanka smo pokazali sve funkcionalnosti portala koji, između ostalog, omogućuje pretragu naručilaca i ponuđača po nazivu ili PIB-u, nudi pregled svih ugovora, kao i statističke podatke o sklopljenim ugovorima u odnosu na predmet nabavke, vrstu postupka. Takođe, portal smo uvezali sa portalom CEJN, tako da je za svaki ugovor jednim klikom moguće pregledati kako je od raspisivanja tendera do zaključenja ugovora tekao postupak nabavke putem CEJN-a.

Nakon predstavljanja, članovi i članice Mreže čuvara imali su više pitanja koja su se odnosila na funkcionalnost i način pretrage informacija na portalu mojnovac.me. Učesnici su istakli doprinos ovakvog portala radu institucija, budući da ima funkcionalnosti koje ne nudi portal javnih nabavki preko kojeg se sprovode postupci.

Projekat „Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“ ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama. Projekat specifično teži da ohrabri, pospješi i obogati javni dijalog o korupciji u javnim nabavkama i da podstakne institucionalni odgovor na korupciju, da osnaži građanski nadzor i unaprijedi kvalitet medijskog izvještavanja o javnim nabavkama i da doprinese kvalitetu procesa kreiranja javnih politika i zakonodavstva u oblasti javnih nabavki.

Dok čekamo izvještaj sa javne rasprave, ukazujemo na važne sugestije koje smo Ministarstvu javne uprave uputili na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

U vidu najava kompleksnijih izmjena, u svojim sugestijama smo se ograničili samo na aktuelni opseg izmjena, iako smo mišljenja da je neophodna korjenita reforma u ovoj oblasti, koja treba da odgovori na brojne prioritete: od neprimjereno uskog opsega propisa o državnim službenicima i namještenicima, do opsega kadrovskog planiranja i transparentnosti rasporeda i popune radnih mjesta.

Sa žaljenjem konstatujemo da naš aktivan doprinos u okviru radne grupe nije valorizovan, s obzirom na to da za već prethodno dostavljene komentare nismo dobili nijednu povratnu informaciju, uprkos načelnoj ocjeni da je riječ o “konstruktivnim komentarima”. Nadalje, izostalo je obrazloženje minimalnog trajanja javne rasprave, bez održavanja okruglog stola, a za koje smo mi ostali uskraćeni i u okviru radne grupe.

Uputili smo ukupno deset sugestija sa iscrpnim obrazloženjima, koje temeljimo na decenijskom istraživanju i monitoringu.

U odnosu na norme kojima se reguliše iskustvo za rukovodeće pozicije neophodno je dodati normu koja će precizirati da se takvo iskustvo dokazuje uvidom u prethodni relevantni ugovor o radu. Takođe, u cilju jačanja inspekcijskog nadzora koji je umnogome zanemarena oblast, sugerišemo neophodnost jačanja analitičkih kapaciteta inspekcijskih organa, koji su trenutno izuzetno slabi. Ovakva norma bi omogućila da osobe koje su vršile najsloženije poslove inspekcijskog nadzora daju doprinos u istoj oblasti u kojoj posjeduju relevantno iskustvo.

U odnosu na odredbu kojom se reguliše status zaposlenih u Administrativnom centru, čije se osnivanje previđa kroz zakonske izmjene, smatramo da zaposlene u ovoj instituciji ne treba izuzimati iz primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, tim prije što ima značajnu ulogu da pruža jednu vrstu primjera u ovoj oblasti.

Uzak opseg propisa o državnim službenicima i namještenicima je jedan od osnovnih problema zapošljavanja u javnoj upravi, koji se dodatno usložnjava ovakvom odredbom. Podsjećamo da čak i agencije, da je ostvarena puna primjena, mimo njih nekoliko, treba da primjenjuju Zakon o državnim službenicima i namještenicima, dok se ovaj Zakon već primjenjuje na zaposlene u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Državne revizorske institucije. Obrazloženje da će državne komisije biti u sukobu interesa dok budu preispitivale žalbe ili postupke protiv zaposlenih u ovoj instituciji jednostavno ne stoji, jer bi se ovakvo široko tumačenje sukoba interesa moglo preliti i na odnose prema drugim institucijama.

Sugerisali smo i da Zakon u načelu treba da propiše kriterijume za procjenu nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije, koji bi se detaljnije razradili podzakonskim aktom, a u odnosu na razrješenja članova državnih komisija koja su uslijedila zbog tih razloga. U članovima koji se odnose na imenovanje članova državnih komisija, kao jedan od uslova za imenovanje potrebno je propisati i to da kandidat/-kinja ne mogu biti članovi političke partije.

Sve naše sugestije i obrazloženja možete pogledati u priloženoj datoteci.