Komentar o sekretaru Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Male odgovornosti, dobra plata

Iako su stalne rokade malog broja kadrova u bezbjednosnom sektoru veoma negativna praksa koja traje godinama i koja ima nepovoljne efekte na stanje bezbjednosti, mislim da se u ovom konkretnom slučaju u javnosti pridaje preveliki značaj odgovornostima sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost i da to treba pojasniti.

Naime, po Zakonu o osnovama obavještajno bezbjednosnog sektora Crne Gore, sekretar nije čak ni član Vijeća za nacionalnu bezbjednost kojim presjedava predsjednik Vlade već samo član Biroa. Prije bi se moglo reći da se radi o stručno-tehničkom radnom mjestu.

Sekretar radi u kabinetu premijera i stara se o “pripremi sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost u skladu sa Poslovnikom o radu Vijeća, vrši stručnu obradu materijala i za predsjednika Vijeća priprema odgovarajuće stavove o dostavljenom materijalu, priprema zapisnike sa sjednica Vijeća, stara se o izvršavanju zaključaka Vijeća, stara se o čuvanju i korišćenju materijala, obavlja druge poslove po nalogu predsjednika Vijeća”. Ove stručne i administrativne poslove, po istom zakonu obavlja i Generalni sektretarijat Vlade.

Odgovornost za funkcionisanje Vijeća prvenstveno ima premijer a za funkcionisanje Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora ima ministar unutrašnjih poslova, pa težište političke odgovornosti za stanje u sektoru bezbjednosti ostaje na njima i na rukovodicima organa ovog sektora.

Međutim, u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru ovo radno mjesto ima bolji koeficijent od direktora Uprave policije a značajno manje odgovornosti. Sekretar ima 19,02 dok direktor ima 16,43, ali direktor ima pravo na uvećanje zarade po više osnova. U praksi, radi se o približno istim zaradama.

Npr. Veselin Veljović je kao sekretar Vijeća za svoj rad u maju isplaćen 1385,89 EURO, prema listi obračuna zarada javnih funkcionera koji se može naći na sajtu Generalnog sekretarijata. Njegova prva direktorska zarada po stupanju na dužnost u Policiji bila je 1300 EURO. Slavko Stojanović je, prema imovinskom kartonu, tokom 2017. godine kao direktor Policije primao 1.466,75 mjesečno.

Veljović je na radnom mjestu sekretara Vijeća do februara 2016. godine imao zaradu od 695 eura, da bi zakon bio izmijenjen, a sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost posebno prepoznat, te od marta te godine bila duplirana zarada, najprije na 1131, a onda 1580 eura na dalje. Ne čini se da je ova zakonska izmjena zasnovana na opisu poslova sekretara koji je isti od osnivanja Vijeća i Biroa već na personalnom rješenju. U konačnom, Vijeće i Biro imaju u prosjeku oko po tri sjednice godišnje.

Dina Bajramspahić
Istraživačica javnih politika

Vlada ignoriše komunikaciju sa NVO

Koalicija Saradnjom do cilja, koju čini 100 NVO, uputila je prije više od mjesec dana dopis predsjedniku Vlade, sa pozivom da Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore izvrše svoje zakonske obaveze i donesu Uredbu o kofinansiranju projekata EU za domaće nevladine organizacije. Nakon više od mjesec dana, Koalicija nije dobila nikakvu povratnu informaciju, što potvrdjuje negativan odnos Vlade prema NVO, koji kulminira u tekućoj godini. Osim što ne izvršava zakonske obaveze u odnosu na NVO i otežava rad velikog broja organizacija, potpunim ignorisanjem zahtjeva i dopisa Vlada otvoreno pokazuje netrepeljivost prema nevladinom sektoru.

Nacrt ove Uredbe bio je na javnoj raspravi još u julu 2017. godine, te je nakon više od godinu dana jasno da nema nijednog, osim očigledno političkog razloga, da se njeno donošenje ovoliko odlaže.

Svi projekti koji su podržani u Crnoj Gori na konkursima za NVO od strane EU, i za koje je potrebno kofinansiranje, odnose se na rješavanje ključnih pitanja iz oblasti vladavine prava i ljudskih prava u Crnoj Gori, što su, barem deklarativno, prioriteti Vlade. Da je to zaista tako, Vlada bi blagovremeno donijela Uredbu o kofinansiranju i omogućila nesmetanu realizaciju projekata NVO. Očigledno je da su vladavina prava i ljudska prava za Vladu priorieti samo ako se njima bavi isključivo javna uprava. Izbjegavanje donošenja Uredbe direktno ukazuje na pokušaj isključivanja bilo kojeg drugog aktera, a posebno NVO da se neometano bavi ovim temama.

O značaju reformi u ovim oblastima detaljno se odredila i Evropska komisija u posljednjem izvještaju za Crnu Goru, u kojem su jasno izražena očekivanja za konkretnim rezultatima u vladavini prava i zaštiti ljudskih prava.

S obzirom na to da je riječ o projektima EU, Koalicija NVO Saradnjom do cilja obavijestila je Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori o ovom problemu, izražavajući, kao i ovi putem jasno očekivanje da Vlada u hitnom postupku donese pomenutu Uredbu.
U suprotnom, nećemo imati dilemu da je ovo još jedan od načina ugrožavanja rada i djelovanja NVO u državi.

Koalicija NVO Saradnjom do cilja trenutno okuplja 100 nevladinih organizacija iz čitave Crne Gore i predstavlja najveću organizovanu koaliciju NVO u Crnoj Gori.

Ana Novaković, predsjednica Upravnog odbora