Objavljeno

Zašto nema registra za oblast koncesija?

U Crnoj Gori je neophodno što prije uspostaviti funkcionalni centralni registar ugovora o koncesijama koji će biti dostupan putem interneta. Iako je ovo zakonska obaveza koja postoji još od februara 2009. godine kada je Zakon o koncesijama stupio na snagu (član 15 Zakona o koncesijama; Stavom 5 ovog člana se precizira da se „registar ugovora o koncesijama objavljuje na internet stranici Komisije”), centralni registar ugovora o koncesijama još uvijek nije uspostavljen.

Pored bezrazložnog kašnjenja u formiranju registra koji bi olakšao evidenciju dodijeljenih koncesija, još uvijek nisu donešeni svi podzakonski akti za oblast koncesija. Ova primjedba se odnosi na član 61 (2) Zakona o „vrsti djelatnosti koja je predmet ugovora o koncesiji i tržišnih uslova za njeno obavljanje”.

Isto tako, Zakon o koncesijama nije u potpunosti usklađen sa relevantnim EU dokumentima u ovoj oblasti: neusklađenost zakonodavnih propisa je primjetna u nepreciznom definisanju koncesija za javne radove, a ni definicije ograničene procedure, kao ni konkurentskog dijaloga nisu na adekvatan način prenijete iz direktiva EU.

Javno-privatna partnerstva (JPP) u Crnoj Gori će, po najavama iz Vlade, i u narednom periodu biti glavni instrument za popunjavanje budžetskog deficita. Uzimajući u obzir sve prednosti ovog modela, posebno kada se ima u vidu manjak budžetskih sredstava u Crnoj Gori za oblast kapitalnih investicija, ovakva vladina politika je razumljiva.

Ipak, dosadašnje iskustvo državnih struktura u zaključivanju ugovora po JPP modelu kao i postupci dodjeljivanja koncesija ukazuju na brojne nedostatke: pristup informacijama o zaključenim JPP ugovorima je izuzetno otežan, primjetan je i manjak demokratske kontrole, a kršenje zakonskih procedura i favorizovanje određenih privatnih kompanija su učestale pojave.

U prilog boljoj koordinaciji i formiranju ekspertskog jezgra za JPP smatramo da je potrebno formirati tijelo specijalizovano za JPP u Crnoj Gori koje bi omogućilo koordinisanu i kontrolisanu akciju u ovoj oblasti. Pozitivna iskustva EU zemalja i onih u regionu ukazuju na korisnost postojanja ovakvog tijela.

Takođe, pored centralnog registra za ugovore o koncesijama o neophodno je i sve ugovore o JPP učiniti dostupnim, te stvoriti nacionalnu bazu podataka o zaključenim ugovorima. Ova baza podataka bi trebalo da omogući pristup periodičnim izvještajima o realizaciji JPP uključujući i finansijske izvještaje o realizaciji JPP, kao i planove godišnjih otplata dugovanja javnog sektora za projekte JPP.

Jovana Marović
Viša saradnica u istraživanju Instituta Alternativa

Objavljeno

A sada akcija

Javna rasprava je lijepa stvar. Podrazumijeva da se o nekim važnim pitanjima od javnog značaja vodi razgovor između donosilaca odluka i zainteresovane javnosti. Najčešće među onima koji donekle različito razmišljaju.

Još ljepše je kada se raspravlja o tako važnom pitanju kao što je planiranje koraka na putu ka članstvu zemlje u EU. Najljepše kad se uključuju građani i organizacije civilnog društva. Sjajno je kad se svi dobri predlozi i sugestije i uključe u konačni dokument.

Cilj javne rasprave je da se čuju mišljenja drugih koji nešto znaju o predmetnoj temi i koji mogu da svojim znanjem pomognu da dokumenti o javnim politikama ili pravni propisi koji se usvajaju budu kvalitetniji i da u najveój mogućoj mjeri izražavaju interes javnosti.

Održana je javna rasprava o nacrtu akcionog plana za ispunjavanje preporuka iz mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Crne Gore za sticanjem statusa kandidata za člansto u EU.

Razgovaralo se o različitim cjelinama ovog dokumenta, osim o nacrtu Akcionog plana za jačanje zakonodavne i kontrolne uloge Skupštine Crne Gore. Na javnoj raspravi su se čule ocjene od strane koordinatora procesa da su nevladine organizacije bile najaktivnije, kako na samim javnim raspravama tako i u dostavljanju pisanih komentara.

Ostaje da se vidi da li će se Vlada zadržati na komplimentima ili će uključivanjem ovih predloga pokazati spremnost da NVO uključi u proces razvoja javnih politika. Dakle, ovo je prvi pravi test ozbiljnosti odnosa nove Vlade prema civilnom društvu

Vlada najprije treba da pokaže ozbiljnost tako što će pripremiti izvještaj sa javne rasprave u kojem će dati pregled svih sugestija i predloga koje je primila, ali i odgovore zašto druge nisu prihvaćene.

Ti odgovori moraju svjedočiti o tome da je Vlada sa pažnjom razmotrila svaki primljeni predlog, i argumentovano odlučivala o prihvatanju ili neprihvatanju u konačan dokument.

Samo na taj način dokazaće se da su javne rasprave imale smisla odnosno da su bile organizovane u cilju koji je zvanično proklamovan. Nacrt akcionog plana na mnogim mjestima zahtijeva značajna poboljšanja, preciziranja i dopune. Na tu činjenicu pažnju su skrenuli i predstavnici civinog društva ali i same Evropske komisije. Očekujem da se neće olako preći preko domaćih i inostranih savjeta.

Naredna obaveza Vlade mora biti priprema i objavljivanje mjesečnih izvještaja o realizaciji mjera iz akcionog plana. Predsjednik Vlade se u svom ekspozeu obavezao na ličnu koordinaciju ispunjavanja domaćih obaveza. Što, naravno, ne smije umanjiti odgovornost koju Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija ima kao koordinirajuće tijelo u ovom procesu.

Ukoliko, kao što je najavljeno, Akcioni plan bude usvojen na narednoj sjednici Vlade, Vlada će do 1. septembra, kada je krajnji rok za snimanje stanja na terenu moći da pripremi sedam mjesečnih izvještaja o sprovođenju utvrđenih mjera. Ukoliko takav izvještaj Vlada pripremi i objavi, javnost će moći da sudi o onome što jeste ili nije urađeno. Prva tačka svake prve sjednice Vlade u mjesecu treba da bude posvećena ispunjavanju akcionog plana!

U narednom periodu, osim novih propisa, politika, programa, pravilnika i drugih vrijednih dokumenata biće potrebno da se pohvalimo i konkretnim rezultatima.

U dijelu rada parlamenta zato očekujemo više kontrolnih i konsultativnih saslušanja, možda i prvu parlamentarnu istragu, ozbiljniji doprinos NSEI i Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije.

U dijelu reforme javne uprave očekujemo konačno usvajanje i ubrzano ispunjavanje konkretnih mjera, kao i disciplinovano ispunjavanje preporuka DRI. U dijelu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala očekujemo profesionalno okončanje starih i otvaranje novih postupaka u svim sektorima i u odnosu na sve nivoe javnih funkcionera i javnih službenika. U dijelu koji se odnosi na civilno društvo novu, funkcionalnu, efikasnu i transparentnu praksu finansiranja iz javnih fondova.

***

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) koju često kritikujemo zbog nezakonitosti i pogrešne politike, ove godine je napravila važan iskorak koji mora da postane ustaljena praksa.

Javne rasprave o zahtjevima EPCG i CGES bile su odlična prilika da se postave pitanja kako od strane regulatora, tako i od svih zainteresovanih pojedinaca, grupa i organizacija. Objavljivanjem svih podataka i dokumenata dostavljenih u procesu podnošenja zahtjeva za odobravanje prihoda uspostavljena je i dobra praksa koja sve učesnike u raspravi čini podjednako informisanim o svim važnim činjenicama. Očekujemo izvještaj i sa ove javne rasprave.

Na taj način zaokružiće se jedna dobra praksa koja čak, i pored svoje pravne i sektorske specifičnosti, može i biti primjer za razmišljanje drugim organizatorima javnih rasprava.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa