Gotovo mjesec dana nakon zakonskog roka, Vlada je uputila prijedlog budžeta Skupštini – neka od naših ključnih zapažanja su nastavku (originalno objavljena u članku za dnevni list Vijesti).
Fantomske uštede
Ušteda ili racionalizacije, nema ni u rebalansu budžeta za 2023. godinu, niti u prijedlogu budžeta za 2024. godinu. Ne treba vjerovati izjavama već gledati brojke, a one govore da nema smanjenja “neproduktivnih rashoda” ni za 200, ni za 35 miliona. U stvarnosti će se desiti povećanje tekućeg budžeta za 7% ili 83 miliona, što uključuje povećanje na svim tradicionalno kritikovanim pozicijama.
Nije od koristi 5% smanjenja na službenim putovanjima ili reprezentaciji, ukupno oko 300 hiljada, ako ćemo samo za ugovore o djelu dati gotovo četvrtinu više nego što je bio plan za ovu godinu, odnosno 4 miliona više (ukupno 21 milion).
Smanjenje “neproduktivne potrošnje” treba da bude plod dubinskih analiza budžetskih linija i preciznih rezova praćenih izmjenama zakona i ustaljenih praksi, a ne prerdmet politikanstva i površnih izjava. Prijedlog budžeta ne pokazuje da se na tome radilo do sada.
Nikad brojnija, nikad bolje plaćena administracija
Bruto zarade zaposlenih u upravi povećane su za 40 miliona u odnosu na tekuću godinu i u 2024. godini će iznositi 675 miliona. Ovo povećanje dolazi na već rekordnu tekuću godinu, u kojoj za zarade u državnoj upravi plaćamo 100 miliona više nego prošle. Čak ni ovako planirani iznos neće biti dovoljan, jer se sindikati bune da u budžet nije ugrađeno sve ono što je ispregovarano u kolektivnim ugovorima, a već su u najavi nove poslaničke izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koje selektivno povećavaju koeficijente određenim profesijama.
Radi se o vrtoglavom rastu ove stavke, čiji je uzrok u povećanju broja zaposlenih, u rastu zarada shodno ispregovaranim novim kolektivnim ugovorima kao i u poslaničkom dokrajčivanju i onako bušnog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
Nikada više zaposlenih i nikada nas više nisu koštali, a odavno se nije manje govorilo o potrebi optimizacije. Optimizacija ne može biti pojedinačna odgovornost svakog ministra, niti se uloga ministra finansija u toj oblasti završava time što je smanjio broj sistematizovanih pozicija u sopstvenom ministarstvu. Premijer i ministarstvo finansija moraju odlučno zaustaviti neracionalno zapošljavanje, ne samo u centralnoj upravi, nego i posredno, kroz zakonski okvir i u državnim preduzećima, javnim ustanovama, a kroz posebne mjere i u opštinama. Novi zakon o zaradam zaposlenih u javnom sektoru mora biti prioritet nove Vlade i Ministarstva finansija, kako bi se uredilo trenutni slabo kontrolisani haos.
Kapitalni budžet
U brojkama oko kapitalnog budžeta se nešto ne poklapa. Premijer je rekao da su kroz semafor oznake odlučili da zadrže samo projekte koji su zreli u novom budžetu. Međutim, ministar finansija je nedavno izjavio da je od 374 projekta u ovogodišnjem budžetu, 215 potpuno “mrtvo”, da na njih ove godine nije potrošen ni cent jer zbog nezerlosti tih projektnih ideja. Kako smo onda opet došli do 330 projekata i nakon odrađene trijaže? Očigledno da su se zadržali i neki “mrtvi” projekti.
Druga problematična brojka su “novi” projekti kojih je 80, iako je radna grupa ovog istog ministarstva prije mjesec dana od svih pristiglih ideja za nove projekta več izabrala samo 18, priznajući da je i taj izbor možda pretjeran zbog nezrelosti ideja. Odakle je odjednom došlo ovih novih 60tak projekata i kakve su njihove ocjene, to je ono što Vlada treba da podijeli sa javnošću, skupa sa o
Više su porasle zarade zaposlenih, nego što je kapitalni budžet – naredne godine ćemo imati oko 10% veći kapitalni budžet, u kojem će biti gotovo isti broj projekata, uz jedan (autoput) od 90 miliona – što znači da za preostalih 329 ostaje tek 190 miliona.
Dobro je što se razmišlja o reformi kapitalnog budžeta, dobro je što je za to formiran i novi direktorat u Ministarstvu. Ali treba podsjetiti da je, kritikujući sadašnje stanje, premijer Spajić u suštini kritikovao rad ministra finansija Spajića, odnosno svoj postupak iz 2021. godine kada je kroz program “Crna Gora odmah” u budžet uveo bukvalno stotine nezrelih projekata, prihvatajući gotovo sve što mu je iz opština ili od poslanika stizalo kao ideja.
Slučaj RTCG
Nije jasno zašto je u zakonima koji prate budžet predložena izmjena finansiranja jedino RTCG, od svih potrošača kojima je budžet zakonom određen procentom, kojih je makar još deset u našem sistemu.
Fiskalna strategija s kraja 2021. godine, koju su (kao i Fiskalni savjet koji još nemamo) svi zaboravili, propisivala je ukidanje svih procentualnih budžetskih izdvajanja.
Postojeće rješenje kojim se finansiranje RTCG veže za procenat od BDP-a(?!), je nezgrapno od početka i potrebno ga je precizirati. Međutim, ne može se loše rješenje zamijeniti još gorim i nepreciznijim, a pogotovo prijedlozima zakona koji niti su prošli javnu raspravu, niti ih prati analiza uticaja, niti je iko u upravi i van nje čuo za njih dok ih nismo vidjeli objavljene na sajtu vlade.
***
Nadamo se da će poslanici uspjeti da podrobno razmotre budžet u kratkom periodu koji imaju prije početka godine i da ga, prije svega, neće učiniti još gorim — odnosno, da će se vladajuća većina uzdržati od uslovljavanja usvajanja budžeta amandmanima na i ovako problematični kapitalni budžet.
Marko Sošić
Šta donosi budžet za 2024. godinu, na šta će država trošiti novac i kako će ga prikupljati i kako to sve izgleda u desetogodišnjem pregledu budžetskih podataka, saznajte na našem portalu Moj novac
