U Crnoj Gori se i dalje izdvaja značajan novac za jednostavne nabavke ugovorene direktnim putem i to gotovo 68,8 miliona eura prošle godine, što je 4,2 miliona eura više nego 2023. godine. Ove nabavke su pojedinačno vrijedne do 8.000 eura, ne sprovode se putem elektronskog sistema javnih nabavki (CeJN) i najmanje su transparentne – jer se posao može sklopiti sa kim želite.
To je “Vijestima”, komentarišući Vladin izvještaj o javnim nabavkama za prošlu godinu, kazala istraživačica javnih politika u NVO “Institutu alternativa” Dragana Jaćimović.
Ona je istakla i da je potrošnja za javne nabavke prošle godine bila najveća u posljednjih 18 godina.
Prema izvještaju, ukupna vrijednost nabavki u Crnoj Gori prošle godine bila je 982,06 miliona eura, od čega su 847.582.273 činile javne nabavke a 134.481.562 eura nabavke struje i uglja. Ovaj izvještaj je pokazao da je na ukupne nabavke lani utrošeno 118,76 miliona eura više nego godinu prije toga, dok je na javne nabavke otišlo 172,38 miliona eura više nego u 2023. godini. Javne nabavke sprovode državni organi putem CeJN-a.
Jaćimović je naglasila da na rast ukupne vrijednosti nabavki posljednjih godina utiče i uvećana državna kasa.
“Ono što mi čitamo negativno iz izvještaja jeste i dalje visok iznos za jednostavne nabavke ugovorene direktnim putem, i da se on u odnosu na prošlu godinu povećao za blizu 4,2 miliona. Važno je naglasiti da se radi o nabavkama do 8.000 eura, koje se ne sprovode putem CeJN-a. Direktne nabavke omogućavaju direktno zaključivanje faktura/ugovora, što je najmanje transparentan postupak, jer omogućava da se posao sklopi sa kim god naručilac želi. Institut alternativa je kroz dosadašnja istraživanja utvrdio brojne nepravilnosti prilikom korišćenja ovog mehanizma, koje je kasnije potvrdila i Državna revizorska institucija”, kazala je Jaćimović.
Istakla je i da je iznos jednostavnih direktnih nabavki od 68,8 miliona eura značajno veći od 47,8 miliona eura, koje su ugovorene za iste sprovedene putem elektronskog sistema. Navodi da je kod jednostavnih nabavki najproblematičnije to što zakon ne prepoznaje prekršajne kazne kada se utvrde nepravilnosti prilikom njihovog sprovođenja, te da će pratiti kako će se potrošnja na direktan način kretati tokom ove godine – jer je Ministarstvo finansija krajem prošle godine uvelo ograničenja za direktne pogodbe na godišnjem nivou.
Dodala je da je cilj smanjivanje njihovog udjela u ukupnoj vrijednosti nabavki, te da se to radi po sugestijama Evropske komisije.
Upitana o pragu Evropske unije (EU), iznad kojeg je Crna Gora po izvještaju zaključila javne nabavke vrijedne 381,07 miliona eura, Jaćimović je kazala da on određuje vrijednost za radove, usluge i robe i da zavisi od samog predmeta nabavke, iznad kojeg treba primjenjivati pravila propisana EU direktivama. Naglasila je da taj dio izvještaja pokazuje statističke podatke o nabavkama i da najviše služi za potrebe izvještavanja o javnim nabavkama, na način na koji se to radi u zemljama EU.
Jaćimović se osvrnula na konkurentnost i dodala da su po podacima stizale tri ponude po postupku, ali da se vidi da je 39 odsto ili 330 miliona eura od ukupnih javnih nabavki, ugovoreno na osnovu samo jedne dostavljene ponude. Naglasila je da je u 2023. godini taj procent iznosio 33 odsto.
“Ono što takođe iz izvještaja treba analizirati je to zašto nisu sprovođene nabavke kroz partnerstvo za inovacije, konkurentski dijalog i konkurentski postupak sa pregovorima. Radi se o novim procedurama koje su uvedene 2020. godine, a podaci iz izvještaja pokazuju da nijedna nabavka u posljednje četiri godine nije sprovedena kroz navedene procedure. Treba pronaći razloge zbog kojih nije bilo korišćenja ovih procedura, i pojačati promociju i benefite ovakvih postupaka za ponuđače”, istakla je Jaćimović.
Tekst je originalno objavljen u štampanom izdanju Vijesti, a dostupan je i na portalu Vijesti. Autor je Mirko Kotlaš.