Institut alternativa se i ove godine odazvao javnom pozivu Državne revizorske institucije (DRI) da civilno društvo, akademska zajednica i strukovna udruženja daju prijedloge za godišnji plan revizija za narednu godinu.
Za Godišnji plan revizija za 2026. godinu, sugerisali smo da se revizori fokusiraju na to:
-
Ko i kako koristi informacioni sistem za inspekcijski nadzor?
Cjelovitost upotrebe informacionog sistema za inspekcijski nadzor – Ključni razlog za predlaganje ove teme leži u činjenici da jedinstveni informacioni sistem za inspekcijski nadzor (JIIS) koristi samo jedan dio inspekcija koje su uspostavljene, čime su inspektorima u različitim inspekcijama obezbijeđeni nejednaki uslovi za rad, a državi uskraćeno ujednačeno praćenje rada inspekcija.
Očekivani rezultati revizije su da pokažu uspješnost funkcionisanja jedinstvenog inspekcijskog informacionog sistema, pogotovo sa aspekta efikasnosti i pojednostavljivanja procedura i obezbjeđivanja alata za rad inspektorima, u poređenju sa inspekcijama koje nemaju pristup ovom sistem. Smatramo da će revizija ukazati da postoji neophodnost za cjelovitom upotrebom ovog sistema od strane svih inspekcija, jer postoji korist od objedinjavanja sistemskog praćenja rada inspekcija, unapređenja planiranja nadzora, klasifikacije rizičnih subjekata nadzora i efikasnije vršenje inspekcijskog nadzora svih inspekcija.
-
Kako se sprovode povjerljive nabavke?
Reviziju potrošnje nabavki u oblasti odbrane i bezbjednosti (definisane članovima 174, 175, 176 i 177 Zakona o javnim nabavkama), sa fokusom na posebne bezbjednosne nabavke, smo predložili iz razloga jer se radi o nabavkama za koje, zbog svog specifičnog karaktera, ne postoji mogućnost kontrole i praćenja od strane javnosti i medija. Takođe, za određene nabavke je predviđeno da se sprovode prema internim dokumentima naručilaca, koji nisu javno dostupni. Državna revizorska institucija jedan je od rijetkih aktera koji ima uvid u povjerljiva dokumenta bezbjednosnih nabavki i samim tim jedan od rijetkih „svjedoka“ nepravilnosti u pogledu njihovog sprovođenja. Međutim, DRI ne vrši reviziju koja bi se specifično bavila nabavkama u sektoru bezbjednosti, već se ovim nabavkama bavi periodično, kroz pojedinačne revizije potrošačkih jedinica bezbjednosno-odbrambenog sektora.
Dodatan razlog za ovu reviziju je namjera da se novim Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, neopravdano uvodi potpuno izuzeće primjene propisa o javnim nabavkama za realizaciju svih nabavki ANB-a.
-
Šta se dešava sa kapitalnim budžetom?
Usklađenost procesa planiranja, izmjena i realizacije kapitalnog budžeta sa Zakonom o budžetu i fiskalnom odgovornošću i kriterijumima javnih investicija
Kapitalni budžet Crne Gore predstavlja ključni instrument za sprovođenje razvojnih politika i javnih investicija.Dosadašnje Vlade nisu uradile ništa da se sistem predlaganja, odabira, sprovođenja i praćenja kapitalnih projekata koji je već bio loš unaprijedi, već su ga dodatno ugrozile uvođenjem mnoštva novih, nezrelih projekata. U novoj Vladi je formiran poseban Direktorat za upravljanje javnim investicijama, a reforma kapitalnog budžeta je uključena i u Program reforme upravljanja javnim investicijama.
Revizija bi doprinijela identifikovanju ključnih uzroka nerealnog planiranja i kašnjenja u realizaciji projekata, te dala konkretne preporuke za poboljšanje efikasnosti javnih investicija. Ona bi ojačala transparentnost i odgovornost u planiranju i realizaciji kapitalnog budžeta, kao i podstakla uvođenje strožih kriterijuma za odabir projekata. Na taj način, preporuke DRI bi imale direktan uticaj na smanjenje fiskalnih rizika i bolje korišćenje javnih sredstava u skladu sa međunarodnim PIMA standardima.
-
Ko plaća gomilanje poreskih dugova opština?
Reprogram duga kao instrument poboljšanja fiskalne discipline lokalnih samouprava
Ukupan dug sa presjekom dan 31.07.2025.godine za sve opštine sa javnim ustanovama i lokalnim preduzećima čiji su osnivači opštine je 73.343.243 eura. Od tog iznosa, na same opštine otpada 27,88 miliona eura, od čega je glavnica 14,96 miliona, a kamate 12,92 miliona eura. Lokalna preduzeća duguju ukupno 39,15 miliona eura, od čega 26,66 miliona čini osnovni dug, dok su kamate 12,49 miliona. Javne ustanove imaju ukupni dug od 6,32 miliona eura, pri čemu glavnica iznosi 3,49 miliona, a kamate 2,83 miliona eura. Najzaduženije opštine su Cetinje, Berane, Bijelo Polje i Ulcinj, dok dio lokalnih samouprava poput Podgorice, Tivta, Andrijevice, Gusinja i Tuzi trenutno nema dugovanja.
Brojne opštine su zaključile ugovore o reprogramu duga, koje osim obaveze izmirivanja poreskog duga, donose i ograničenja u radu organa, pogotovo u pogledu novih zapošljavanja. Prema podacima koji su javno dostupni, broj zaposlenih je u stalnom porastu, a opštine i njihove javne ustanove i privredna društva često ne izmiruju reprogramirane obaveze ili zanemaruju tekuće dospjele poreske obaveze.
Smatramo da bi tematska revizija mogla da pomogne donosiocima odluka da unaprijede nadzor nad lokalnim samoupravama, poboljšalju model naplate poreskog duga, kao i uticala na vidljivost / transparentnost pitanja ovih dugova, koje Poreska uprava za sada proglašava poreskom tajnom.
Detaljna obrazloženja predloženih tema dostupna su ovdje.
Tim Instituta alternativa