Institut alternativa pozvao je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet da, na današnjoj sjednici na kojoj je planirano razmatranje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, otvore diskusiju o tome šta se krije iza namjere Vlade da promijeni način izbora Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.
Vlada je u novi Predlog izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, koji je usvojen 4. juna, a 1. jula razmatran na Zakonodavnom odboru, uvrstila odredbe prema kojima Vlada sprovodi izbor i predlaže predsjednika i članove Komisije, dok Skupština samo imenuje na predlog Vlade, za razliku od važećeg rješenja koje se primjenuje od 2023. godine i predviđa da je i izbor i imenovanje u rukama Skupštine.
Sporno je to što ove odredbe nisu bile dio Nacrta koji je bio na javnoj raspravi početkom ove godine. Osim toga, u glavnom dijelu obrazloženja Predloga nema ni riječi o tome zašto se predlaže ovo rješenje i koji problem ono rješava. Tek u objašnjenju konkretnog člana, navodi se da se ovim obezbjeđuje transparentniji i otvoreniji postupak izbora kandidata. Nije jasno na osnovu čega Vlada temelji ovo objašnjenje, imajući u vidu da i važeći zakonski okvir predviđa javni poziv, samo što ga sprovodi Skupština. Podrazumijeva li se veća otvorenost i transparentnost samo zato što postupak sprovodi Vlada?
Predlog predviđa i da Vlada u roku od tri mjeseca pokrene postupak za izbor nove Komisije, te da danom imenovanja prestaje mandata postojećim članovima Komisije. Važećoj Komisiji petogodišnji mandat prestaje krajem 2028. godine. Postavlja se pitanje da li se mijenja način izbora komisije samo da bi se promijenio i njen trenutni sastav?
Podsjećamo, važeće zakonsko rješenje prema kojem izbor i imenovanje vrši Skupština primjenjuje se od januara 2023. godine, kada je bilo predviđeno da se u roku od 90 dana imenuje komisija u skladu sa novom procedurom. Skupština je u maju te godine predložila predsjednika i dva člana komisije, dok je istovremeno raspisala poziv za preostale članove. Međutim, imajući u vidu da su nakon toga održani vanredni parlamentarni izbori, te da je Administrativni odbor formiran tek krajem oktobra 2023. godine, procedura imenovanja predsjednika i pet članova je završena tek u decembru te godine. Iz navedenog proizilazi da kašnjenje nije bilo posljedica samog modela izbora, odnosno činjenice da predsjednika i članove Komisije imenuje Skupština, već vanrednih političko-institucionalnih okolnosti koje su uticale na rad parlamenta.
Nakon toga je Skupština do danas, po osnovu javnog poziva izabrala šestog nedostajućeg člana, i sprovela još jedan poziv nakon što je jedan član Komisije imenovan na drugu funkciju.
Iz mišljenja koja prate Predlog zakona koji je u skupštinsku proceduru upućen 16.juna, proizilazi da je i Agencija za sprečavanje korupcije ukazala na rizike u odnosu na navedenu izmjenu.
Naime, u Izvještaju o preliminarnoj kontroli na rizike od korupcije (CPL obrazac) u odnosu na ovaj Predlog, navodi se da predloženo rješenje „može ukazivati na rizik od nedovoljne institucionalne distanciranosti između organa izvršne vlasti i tijela koje vrši kontrolu njenog postupanja u oblasti javnih nabavki. Time se otvara prostor za percepciju ili mogućnost uticaja na nezavisnosti Komisije, što može dovesti u pitanje njen institucionalni integritet i nepristranost u odlučivanju. Dodatno, koncentracija predlagačke nadležnosti u okviru Vlade može smanjiti nivo institucionalne ravnoteže i nezavisne kontrole u postupku imenovanja, što predstavlja potencijalni rizik za transparentnost i objektivnost procesa izbora članova Komisije za zaštitu prava“.
U odgovoru na navedeni Izvještaj, iz Ministarstva finansija navode da predloženo rješenje zadržava formalnu nadležnost Skupštine u postupku imenovanja, te da konačna odluka ostaje u nadležnosti zakonodavnog tijela, i da ovakav model sam po sebi ne ugrožava nezavisnost Komisije.
Iz svega navedenog proizilazi da Ministarstvo finansija do sada nije dalo odgovore o razlozima za ovu izmjenu. Osim toga, ova izmjena nije dio obaveza koje proističu iz Reformske agende, niti zajedničke pozicije o privremenom zatvaranju poglavlja 5.
Zato bi rasprava pred nadležnim skupštinskim odborom morala da pruži odgovore na ključna pitanja: zašto se postojeće rješenje mijenja nakon svega tri godine primjene; zašto ova izmjena nije bila dio Nacrta zakona koji je prošao javnu raspravu; i da li je verzija Nacrta izmjena zakona dostavljena Evropskoj komisiji sadržala i ovu odredbu?
Bez tih odgovora, ostaje otvorena sumnja da se izmjena ne uvodi radi unapređenja transparentnosti postupka, kako tvrdi Vlada, već radi stvaranja prostora za promjenu postojećeg sastava Komisije prije isteka njenog mandata.
Nadamo se da će biti prilike da se tokom sjednice otvori diskusija o ovim pitanjima i amandmanski djeluje u cilju zadržavanja važećeg zakonskog rješenja.
Dragana Jaćimović
Izvršna koordinatorka