Rad anketnih odbora u Skupštini Crne Gore opterećen je nizom proceduralnih i pravnih praznina koje ih čine neefikasnim i lako blokiranim mehanizmom parlamentarne kontrole. Važeći Zakon o parlamentarnoj istrazi ne uređuje dovoljno jasno rokove za odlučivanje o inicijativama, zamjenu rukovodstva odbora, obaveze pozvanih lica, planiranje rada i objavljivanje dokumentacije. Zbog toga se parlamentarne istrage često svode na politički atraktivna saslušanja, bez jasne strategije, analitičkog pristupa, kontinuiteta, potpunog uvida javnosti i djelotvornih posljedica. Kao prvi korak, Skupština treba da izmijeni Zakon o parlamentarnoj istrazi i propiše jasna pravila, rokove, obaveze i sankcije, kako bi parlamentarne istrage proizvodile činjenice, odgovornost i preporuke, a ne samo medijske efekte.
Prije 14 godina, Skupština je jednoglasno usvojila Zakon o parlamentarnoj istrazi, koji je nepromijenjen ostao na snazi do danas, uz vrlo skromne rezultate: dvije istrage, afere „Telekom“ 2012. godine i afere „Snimak“ 2013. godine, završene su usvajanjem tehničkih izvještaja, bez institucionalnih posljedica; od 2020. godine razmatrano je deset inicijativa za otvaranje parlamentarne istrage, četiri su usvojene, ali su do sada formirana samo dva anketna odbora, od kojih nijedan nije završio rad.
Jedan od problema je to što Zakon o parlamentarnoj istrazi ne propisuje jasan postupak i rok u kojem se, zbog prestanka mandata aktuelnih, moraju izabrati novi predsjednik i zamjenik predsjednika anketnog odbora. To je razlog što je aktuelna istraga o “Crnim trojkama”, već mjesecima u zastoju, nakon ostavki ranijeg predsjednika i zamjenika anketnog odbora.
Dodatan problem je izostanak djelotvornih sankcija za neodazivanje na poziv anketnog odbora, odbijanje davanja iskaza ili davanje neistinitog iskaza. Pozvani na saslušanje pred anketnim odborom nisu u zakonskoj obavezi i pod prijetnjom sankcije dužni da se odazovu i svjedoče potpuno i istinito. Bivši Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, je nedavno odbio da svjedoči na anketnom odboru, što pokazuje koliko su ovlašćenja odbora ograničena kada ne postoji jasna zakonska posljedica za takvo postupanje.
Zakon o parlamentarnoj istrazi ne predviđa ni obavezu usvajanja plana rada anektnog odbora. U praksi se takav akt ne priprema ni kroz odluku o otvaranju parlamentarne istrage, niti tokom rada odbora. Takav plan bi mogao da pruži informacije o tome koja lica će biti saslušana, koja će dokumentacija biti tražena, uz mogućnost da se plan u procesu rada i mijenja i prilagođava. Priprema takvog plana bi omogućila jasniju strategiju rada, bolju pripremu članova odbora i kvalitetniju kontrolu nad tokom istrage.
Poseban problem je nedovoljna transparentnost. Na internet stranici Skupštine nema sistematski objavljenih dokumenata o radu anektnih odbora. Nijesu dostupni zapisnici sa sjednica, izjave pozvanih lica, odluke anketnog odbora, niti dokumentacija koja je anketnom odboru dostavljena na zahtjev ili proaktivno. Iako su sjednice anketnog odbora javne i prenose se na YouTube kanalu Skupštine, objavljivanje dokumentacije bi omogućilo veću transparentnost rada odbora, nezavisnu analizu prikupljenih podataka i kvalitetnije informisanje javnosti.
Još jedna važna praznina odnosi se na nepostojanje propisanog roka u kojem Skupština mora odlučiti o inicijativi za otvaranje parlamentarne istrage. Tako je predlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa u vezi sa krijumčarenjem (švercom) cigareta u Crnoj Gori koji su predali predstavnici parlamentarne većine u proceduri više od godinu dana, od marta 2025. godine.
Sve nabrojano svjedoči o potrebi da Skupština razmotri izmjene i dopune Zakona o parlamentarnoj istrazi, koji nakon usvajanja 2012. godine nikada nije mijenjan. Posebno je važno sljedeće:
• propisati kaznene odredbe za nedostavljanje informacija i dokumentacije anketnom odboru;
• propisati sankcije za neodazivanje na poziv za svjedočenje, odbijanje davanja iskaza i davanje neistinitog iskaza pred anketnim odborom;
• propisati obavezu objavljivanja dokumenata o radu odbora, uključujući zapisnike, izvještaje, izjave, odluke i dokumentaciju dostavljenu anketnom odboru;
• odrediti vremenski rok u kojem se Skupština mora izjasniti o inicijativi za otvaranje parlamentarne istrage;
• precizirati odredbe koje se odnose na postupak imenovanja predsjednika i zamjenika predsjednika anketnog odbora u slučaju njihove ostavke odnosno prestanka funkcije;
• propisati obavezu usvajanja plana rada anketnog odbora, sa okvirnim spiskom saslušanja, dokumentacije koja će biti pribavljena i institucija od kojih će se tražiti informacije.
Bez ovih izmjena, parlamentarne istrage će i dalje imati ograničen domet: mogu otvoriti važna pitanja, ali neće dati odgovore niti obezbijediti potpunu sliku, odgovornost i institucionalne zaključke. Ako Skupština želi da parlamentarne istrage budu ozbiljan kontrolni mehanizam, mora im obezbijediti jasnija pravila, jača ovlašćenja i veću javnost rada.
Bojana Pravilović
istraživačica javnih politika u Institutu alternativa
Analiza je izrađena u okviru projekta „Jačanje javne debate i unapređenje kvaliteta javnog dijaloga u zakonodavnoj vlasti”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy). Analiza je isključiva odgovornost autora i ne odražava stavove Nacionalne zadužbine za demokratiju.