Socijale daju i za snimanje video spota

PrintFriendly and PDF

Izložbe slika, kotizacije za fudbalska takmičenja, putni troškovi za odlazak na koncert, opremanje kancelarija – sve to neke opštine finansiraju i tretiraju kao jednokratnu socijalnu pomoć.

Prijestonica Cetinje je tokom izborne 2016. godine u više navrata dodijelila jednokratnu pomoć od 150 do 500 eura fizičkim licima. Tako je iz kase te opštine uplaćeno  500 eura jednokratne materijalne pomoći A.Š., za snimanje spota za pjesmu “posvećenu desetogodišnjici obnove nezavisnosti”.

Gradonačelnik Aleksandar Bogdanović potpisao je 26. maja prošle godine i rješenje, kojim je 193 eura jednokratne pomoći uplaćeno D.B., na ime finansijske pomoći za kupovinu avionske karte, a u cilju predstavljanja Prijestonice i to u Atini na proslavi obnove nezavisnosti.

Rješenja pokazuju i da je jednokratna materijalna pomoć u iznosu od 150 eura dodijeljena Lj.J., za otvaranje izložbe slika, ali i da je G.Đ. dobila 200 eura socijalne pomoći kako bi otputovala na kurs u Izrael.

Prema nalazima Instituta alternativa (IA), Prijestonica u 2013, 2014. i 2015. godini nije imala u budžetu izdatake za socijalnu zaštitu, a ukupan iznos za socijalnu pomoć, kako to pokazuju podaci Ministarstva finansija, za tri godine iznosio je 0,00 eura.

Sa druge strane, Prijestonica je za jednokratne socijalne pomoći za isti period utrošila 139.921 euro, kako je ukazala  istraživačica  IA Ivana Bogojević. Zanimljivo je da su izdaci bili najveći u izbornoj 2013.

„Iznosili su 95.240 eura, odnosno 70 odsto od ukupnih trogodišnjih sredstava”, kazala je Bogojevićeva.

Na sličan način dijeljena je pomoć i u Nikšiću, što pokazuju analitičke kartice u koje je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, prema dokumentaciji IA, koju je ova organizacija dobila po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.

U Nikšiću je J.Ž. dobila 150 eura socijalne pomoći za ćerku, kako bi otišla na usavršavanje u Italiju. V.M. je od Opštine dobila isti iznos socijalne pomoći za organizovanje diplomske izložbe, dok je Mjesnoj zajednici “Kočani” dodijeljeno 400 eura za renoviranje kancelarija. Š.S. je u aprilu dobio pomoć od 135 eura kako bi prisustvovao “međunarodnoj konvenciji u Njemačkoj”, dok je T.M. dodijeljena jednokratna pomoć za objavljivanje zbirke pjesama.

Ni iz Nikšića, ni iz Prijestonice, nijesu odgovorili na pitanje CIN-CG zbog čega se jednokratna materijalna pomoć dodijeljivala u pomenute svrhe i da li je to praksa, posebno u izbornim godinama.

Bogojevićeva tvrdi da nije jasno koliko se izdvaja za socijalnu zaštitu na lokalnom nivou. Ona pojašnjava da u završnim računima lokalnih samouprava nema troškova za socijalnu zaštitu,  zbog toga što se jednokratne socijalne pomoći ne evidentiraju kao socijalna zaštita, već kao transfer  institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru.

Bogojevićeva smatra da ovakva evidencija ima za posljedicu neistinito finansijsko izvještavanje, skrivanje stvarne slike potrošnje za socijalnu pomoć i nerealno sagledavanje stvarnih potreba za ugrožene kategorije stanovništva.
“Opštine koje prema završnim računima nijesu imale izdataka za socijalnu zaštitu u periodu od 2013. do 2015. godine su Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Plav, Podgorica, Šavnik i Tivat, što ne znači da one nijesu obezbijedile socijalnu pomoć u vidu jednokratnih socijalnih pomoći ili pomoći u kući starim licima, gdje prednjači Glavni grad, Herceg Novi i Nikšić”, istakla je Bogojevićeva.

Predsjednik opštine odlučuje kome treba socijala

Bogojevićeva je pojasnila da jednokratne socijalne pomoći mogu da budu pružene pojedincu ili porodici čija je egzistencija ugrožena usljed teškog materijalnog, stambenog i zdravstvenog stanja, ali da je dodjela te pomoći na lokalnom nivou različito uređena.

Lokalne samouprave dodjeljuju ove pomoći na osnovu svojih internih akata, odluka ili pravilnika o socijalnim davanjima ili jednokratnim novčanim pomoćima. Bogojevićeva je istakla da je Nikšić  jedina opština koja ne posjeduje ovakav akt i koja nema uređen sistem dodjele  pomoći.

“U nekim lokalnim samoupravama, odluke o dodjeli ove pomoći donosi predsjednik opštine, a u nekim to pitanje procjenjuje posebna komisija. U svakom slučaju, u svim lokalnim samoupravama predsjednik opštine ima pravo da u hitnim slučajevima sam donosi odluku. Dakle, interni akti djelimično ograničavaju diskreciono pravo u dodjeli jednokratnih socijalnih pomoći”, kazala je Bogojevićeva.

Diskreciono pravo predsjednika u dodjeljivanju ove pomoći propisuje Prijestonica, ali i Kolašin, Bar, Pljevlja, Berane, Andrijevica, Plužine, Kotor, Herceg Novi i Šavnik.

Niko ne kontroliše analitičke kartice

CIN-CG pitao je Ministarstvo finansija da li su nailazili na primjere da opštine sredstva za jednokratnu materijalnu pomoć uplaćuju u neke druge svrhe, u kojoj mjeri kontrolišu sadržaj analitičkih kartica i na koji način sankcionišu lokalne samouprave kada naiđu na nepravilnosti u finansijskom izvještavanju.

Iz Ministarstva, međutim, tvrde da su lokalne samouprave samostalne i da njena prava ne mogu da budu uskraćena ili ograničena aktima državnih organa, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim zakonom.

„Opštine su obavezne da Ministarstvu finansija kvartalno dostavljaju izvještaje o planiranim i ostvarenim prihodima, rashodima i budžetskom zaduživanju, najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka kvartala…“, piše u odgovoru.
U Ministarstvu tvrde da sadržaj analitičkih kartica i eventualne nepravilnosti se konstatuju kroz revizorsko mišljenje i napomene u revizorskom izvještaju i da oni nemaju nadležnosti u ovom dijelu.
Analitičke kartice, njihovu formu i sadržaj, očigledno ne kontroliše nijedna institucija.

Agencija za sprečavanje korupcije, shodno Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kontroliše da li lokalne samouprave objavljuju analitičke kartice, ali ne i sadržaj, to jest tačnost i potpunost tih podataka.

Kada je prilikom kampanje za prethodne parlamentarne izbore pokrenuto pitanje nedefinisanog sadržaja analitičkih kartica, i Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo finansija proglasili su se nenadležnim. Stoga, od volje samih lokalnih samouprava zavisi koje će podatke prikazati na analitičkim karticama.

Iz Državne revizorske institucije (DRI) nijesu odgovorili na pitanje CIN-CG smatraju li da se dodjelom jednokratnih novčanih pomoći za otvaranje izložbe slika, štampanje poezije, opremanje kancelarija mjesnih zajednica – novac nenamjenski troši.

Na državnom nivou – ništa bolja situacija

Prema istraživanju Agencije IPSOS, 57 odsto građana smatra da javna uprava uglavnom ili uopšte ne troši novac u prave svrhe.

Na državnom nivou postoji Komisija za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve, koja, kao stalno tijelo Vlade, samostalno odlučuje o raspodjeli novca fizičkim licima, pojedinim organizacijama, društvima i udruženjima, na osnovu podnijetih zahtjeva i odgovarajuće dokumentacije. Namjene za koje se mogu koristiti ova sredstva su pomoć za liječenje, školovanje, poboljšanje materijalne situacije, ali i za „ostale namjene u skladu sa Zakonom“.

Ukupna sredstva potrošena na liniji “tekuće budžetske rezerve” za prethodne četiri godine iznose više od 62 miliona eura. Međutim, nije poznato kome i gdje je otišao taj novac, kao ni koji je dio ukupnog iznosa tekuće budžetske rezerve utrošen kroz odluke Komisije. IA se žalio na odluku Generalnog sekretarijata Vlade, kojom je sva dokumentacija o radu ove Komisije proglašena tajnom, ali Agencija više od godinu dana nije reagovala na njihovu žalbu.

Nova srpska demokratija u januaru je  prezentovala  dokumentaciju, koja pokazuje da je Ministarstvo prosvjete na čelu sa Slavoljubom Stijepovićem u 2014. godini dodijelilo od 300 do 1.000 eura pojedincima iz državnog aparata, uz obrazloženje da je u pitanju jednokratna pomoć zbog teške materijalne situacije. Tako je jednokratnu materijalnu pomoć, između ostalih, dobio i bivši glavni ekonomista Centralne banke Nikola Fabris, koji je saopštio da je novac bio namijenjen za štampanje knjige, te da nije riječ o primanju socijale.

Autorka: Ana Komatina
Tekst je originalno objavljen na internet stranici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore 

Priču na albanskom jeziku pročitajte ovdje.

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Facebook Twitter Email