Ministarstva rekorderi po troškovima za radne sporove – Niko ne odgovara za izgubljene milione

PrintFriendly and PDF

Dok Vlada sprovodi mjere štednje smanjujući socijalne naknade i dječje dodatke, iz budžeta je za sudske i radne sporove za četiri godine isplaćen 71 milion eura. Nadležni u organima državne uprave, uprkos tolikoj sumi, ne odgovaraju za greške i nepoštovanja ugovora i zakona.

„Činjenica da su građani od 2012. do ove godine platili više od 70 miliona eura za radne sporove ukazuje na kolaps principa odgovornosti i sankcija u javnoj upravi zbog enormnih šteta koje trpi država“, kazao je poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG). On je ukazao da će ta cifra, ako se bude nastavila dosadašnja dinamika, ove i naredne godine preći stotinu miliona eura.

Uvode se, ističe Damjanović, novi nameti i smanjuju stečena prava građanima u osjetljivom socijalnom položaju, umjesto da se imenom, prezimenom i funkcijom jasno ukaže na političku i svaku drugu odgovornost za enormne milionske štete pričinjene državi za sudske troškove.

“Pogrešnim i nezakonitim postupanjem ili nepostupanjem dijela državne administracije, koja svoj rezultat ima u troškovima izdataka po osnovu sudskih postupaka koje plaća država, godišnje se u prosjeku izdvaja suma koja je gotovo ista kao sredstva koje umanjenjem naknada za majke država pokušava da nadomjesti”, pojašnjava jedan od prvaka SNP-a.

Državna revizorska institucija (DRI) je početkom ove godine utvrdila je da nije postojalo ekonomično upravljanje za sudske troškove po osnovu radnih odnosa, koji se isplaćuju iz budžeta. Revizori su utvrdili da zaposleni radne sporove najčešće vode protiv ministarstava unutrašnjih poslova, odbrane, pravde i finansija. Zbog toga je tim resorima preporučeno da, između ostalog, postupaju po pravosnažnim presudama i izbjegnu neekonomično trošenje budžetskih sredstava, utvrde način vođenja evidencije o sporovima, imenuju osobe odgovorne za saradnju sa Zaštitinikom imovinsko-pravnih interesa, ali i vrše analize uzroka nastanka sporova. Ministarstavima je dat rok od pola godine da postupe po preporukama iz izvještaja.

Član Senata DRI Branislav Radulović kazao je za CIN-CG da Ministarstvo finansija, shodno preporukama, mora da planira izdatke za sudske sporove na osnovu realnih projekcija. Naglasio je da sredstva za isplatu izdataka za sudske sporove treba planirati u budžetima potrošačkih jedinica, kako bi bile u mogućnosti da isplaćuju novac po pravnosnažnim rješenjima u zakonskom roku. Iako su preporuke DRI da se poštuju sudske presude, u budžetima često za to nijesu namijenja sredstva, što dovodi do nagomilavanja dugova koji će još rasti, jer će se vraćati sa kamatom.

U izjašnjenju Ministarstava pravde na preporuke DRI, koje je CIN-CG dobio po zahtjevu o slobodnom pristupu informacijama, piše da se veliki broj tužbi odnosi na potraživanja zaposlenih zbog prekovremenog rada u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS). Taj resor navodi da je uprava ZIKS-a prethodne tri godine tražila predlogom Plana budžeta sredstva za prekovremeni rad, ali da nijesu bila opredijeljena Zakonom o budžetu.

“U dosadašnjem periodu Budžetom Ministarstava pravde – ZIKS na budžetskoj poziciji ‘sudska rješenja’ bila su planirana sredstva u iznosu od jedan euro, shodno uputstvu Ministarstava finansija”, piše u izvještaju Ministarstava pravde koje je dostavljeno CIN-CG.

I Ministarstavo unutrašnjih poslova (MUP) navodi da ove godine nijesu postojala sredstva za isplatu po sudskim presudama, zbog čega se ne može realizovati preporuka DRI da postupe po pravosnažnim odlukama sudova.

Oni su pojasnili da od 2013. godine imaju elektronsku evidenciju o podnijetim tužbama, ali i da postoji jedinica koja sarađuje sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa i Agencijom za mirno rješavanje sudskih sporova.

„Vlada u budžetu za narednu godinu za te namjene predvidja svega 1,87 miliona eura što ne odgovara realnosti, i što ukazuje da su i ostale budžetske projekcije činjenično i logički neutemeljene”, upozorava Aleksandar Damjanović. Tako, ističe on, Vlada ne poštuje preporuke DRI, ali ni sopstvene stavove „da će potrošačkim jedinicama koje uzrokuju štete umanjiti budžetom predviđena sredstva za narednu godinu, kako bi se uveo princip odgovornosti prema novcu građana“.

IA naglašava da država troši mnogo novca na greške državnih organa i da to dobro ilustruje slučaj “Limenka”.

“U tom slučaju je nepoštovanje ugovorne obaveze o kupoprodaji zemljišta sa bratom premijera Mila Đukanovića od strane jednog organa – Uprave policije, koštalo državu preko 10 miliona eura. To je samo ilustracija načina na koji obaveze koje država preuzme mogu da se negativno odraze na državni budžet i samim tim, na građane”, piše u publikaciji IA.

Milione za „limenku“ platili su građani, umjesto odgovornih pojedinaca koji su nesavjesnim poslovanjem omogućili premijerovom bratu da dobije ogroman novac u sporu sa državom. Na karju postavlja se pitanje – da li su mnoge od ovih grešaka namjerne.

Diciplinski postupci rijetkost u ministarstvima

Prema nalazima IA, od 2012. godine naovamo, svega dva visoka rukovodioca smijenja su zbog “nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije, odnosno nezakonitosti rada i postupanja”.

Iako su prepoznati kao organi protiv kojih zaposleni često pokreću tužbe i dobijaju ih na sudu, ministarstva odbrane i pravde od 2013. godine nijesu pokrenuli nijedan disciplinski postupak u tim resorima. MUP je u ovoj i prošloj godini sproveo po jedan disciplinski postupak, a 2014. godine disciplinski postupak protiv dva službenika, koji su pogrešno informisali građane. Oni su kažnjeni umanjenjem dvije zarade za 20 odsto.

Ministarstavo finansija lani je novačno kaznilo jednu službenicu, zbog nepravilnog korišćenja i raspolaganja povjerenim sredstvima, uslijed kojih je nastupila šteta za taj državni organ. Tokom 2014. godine jedan namještenik je novčano kažnjen zbog neopravdanog izostanka sa posla.

Podaci IA pokazuju da je iste godine jednom namješteniku Ministarstava finansija uručen otkaz, ali u tom resoru nijesu naveli kakvu povredu službene dužnosti je namještenik počinio.

Zaštitnik zatrpan predmetima, bez snage da se suoči sa problemom

Prema nalazima Instituta Alternativa (IA), sporno je funkcionisanje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, institucije koja postoji već šest godina u okviru Ministarstva finansija, a čiji je primarni zadatak da zastupa državne organe u sporovima.

Informacije IA pokazuju da je, na osnovu predmeta okončanih u 2014. i 2015. godini, Zaštitnik državne organe kao tužene zastupao u čak 6.194 sporova, a kao tužioce u svega 27. Sporno je što ta instutucija rijetko i neuspješno koristi vansudsko rješavanje spora, kao jedan od mogućih načina rasterećenja institucije, iako su tokom ove godine napravljeni određeni pozitivni pomaci.

IA u svojoj publikaciji “Šta štiti Zaštitnik?” ukazuje i da su dostupni izvještaji Zaštitnika veoma šturi, ali i da Vlada tokom 2012. i 2013. uopšte nije razmatrala Izvještaj o radu te institucije. Zaštitnik, je u poslednjem izvještaju o radu, ukazao i na lošu komunikaciju sa državnim organima, koji nemaju kontakt osobe za dostavljanje neophodnih informacija neophodnih za pravovremenije rješavanje sporova.

IA ukazuje i da je institucija zatrpana predmetima, jer je lani postupala u čak 15.486 parnična predmeta. To znači da je po zaposlenom u toj instituciji, kao zakonskom zastupniku državnih organa, bilo 1406 predmeta.

Autorka: Ana Komatina

Članak je originalno objavljen na internet stranici Centra za istraživačko novinarstvo.

Ovdje možete pročitati istraživačku priču i na albanskom jeziku.

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Centar za istraživačko novinarstvo, Bonum, Natura i Novi horizont. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Facebook Twitter Email