Javna uprava u Crnoj Gori: šeme plata, sistem nagrađivanja i mogućnosti profesionalnog usavršavanja u zakonu i praksi

PrintFriendly and PDF

Preuzmite publikaciju: Javna uprava u Crnoj Gori: šeme plata, sistem nagrađivanja i mogućnosti profesionalnog usavršavanja u zakonu i praksi

Javna uprava u Crnoj Gori: šeme plata, sistem nagrađivanja i mogućnosti profesionalnog usavršavanja u zakonu i praksiRealnost crnogorske tranzicije je obilježena neodložnom potrebom za jačanjem državnih institucionalnih kapaciteta. ovo se pokazalo kao pitanje od naročitog značaja u svijetlu obaveza crnogorske Vlade u vezi sa integracijom u evropsku uniju (EU), kao što je naznačeno i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), potpisanom u oktobru 2007. godine. Pored opšte poznatih Kopenhaških kriterijuma iz 1993.godine, EU je postavila još jedan zahtjev za reformu pred njene buduće države članice – Madridski kriterijum iz 1995. godine, koji uključuje institucionalnu reformu kao preduslov za članstvo. Madridski kriterijum je usmjeren ka jačanju administrativnog prilagođavanja zemalja koje teže da postanu članice EU. Uspostavljanje novog sloja efikasne javne uprave i pravosudnih struktura smatra se od strane EU garancijom posvećenosti države transponovanju i sprovođenju Acquis Communautaire-a u nacionalni okvir.

Proces reforme javne uprave započet je 2001. godine, u skladu sa Strategijom reforme javne uprave u Crnoj Gori 2002.-2009.1 no, činjenica da Crna Gora treba dalje da intenzivira reforme sektora javne uprave bila je navedena u Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku iz 2007. godine, koji je okarakterisao državnu upravu kao „slabu i neefikasnu.“ Mada je eK konstatovala da je bilo nekih pomaka u ovoj oblasti, dalja poboljšanja su potrebna kako bi se „pojasnile sektorske odgovornosti na način koji dozvoljava nadgledanje i transparentnost.“ Imajući u vidu navedeno, cilj ovog istraživanja je da obezbijedi analizu šema plata, sistema nagrađivanja i mogućnosti za profesionalno usavršavanje u javnoj upravi Crne Gore, u zakonu i praksi.

Proces reforme javne uprave i približavanja standardima EU zahtijeva uspostavljanje unaprijeđenih mehanizama za privlačenje, raspoređivanje i nagrađivanje zapošljenih. Slabi administrativni kapaciteti su jedan od ključnih izazova sa kojim se Crna Gora suočava, a ova činjenica se može dijelom pripisati finansijskim uslovima državnih službenika i namještenika koji su ispod standarda, nedostatku raspoređivanja odgovornosti od strane nadređenih i lošem radnom okruženju. Svi ovi faktori umanjuju motivaciju državnih službenika da daju najbolji doprinos na svom radnom mjestu. ovo je bilo potvrđeno i od same Vlade, uz javno obećanje da će se situacija državnih službenika i namještenika poboljšati.

Pokušaji da se izmijeni postojeći Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o platama državnih službenika i namještenika rezultirali su pravnim nedoumicama. Zagonetka kreirana trenutnim statusom ovih zakona pokazuje nedostatak konsenzusa među kreatorima politike u Crnoj Gori, a stvar je još složenija ako se uzme u obzir da kreatori politike pripadaju istom kraju političkog spektruma. Stoga, cilj ove studije jeste da oživi trenutnu debatu o reformi javne uprave i obezbijedi neke konkretne preporuke za dalja poboljšanja u ovom sektoru. Potreba za ovom analizom je dalje potvrđena činjenicom da problemi u šemama plata, sistemima nagrađivanja i mogućnostima za profesionalno usavršavanje u javnoj upravi postoje već duže vrijeme; i činjenicom da do sada nije napravljena ni jedna ozbiljna analiza trenutnog stanja stvari u javnoj upravi, tako da adekvatne preporuke nijesu bile ponuđene kreatorima politike.

Kako bi se ponudio sveobuhvatan pregled trenutnog stanja stvari u ovoj oblasti, i najizvodljivija rješenja za postojeće izazove, ova studija je podijeljena na četiri analitička dijela, od kojih svaki pokriva posebnu oblast. Prvi dio ove studije daje pregled postojećeg zakonodavstva, koji pomaže stvaranju drugog dijela istraživanja koje se tiče primjene reformi u praksi. treći dio studije identifikuje izazove sa kojima se suočava Crna Gora, kako bi se dale konkretne preporuke kao odgovori za iste. Četvrti element analize će razmatrati praksu u Crnoj Gori kroz poređenje sa Slovenijom, Hrvatskom i Maltom, zemljama koje su se intezivno angažovale u procesu reforme javne uprave, i koje nam, iz različitih razloga, mogu služiti kao primjeri dobre prakse.” Četiri analitička elementa biće objedinjena u vidu preporuka na kraju ove studije.

Kako bi se predstavio obiman pregled trenutnog zakonodavnog okvira, relevantnih strategija, primjenjivosti ovih dokumenata u praksi i njihovog uticaja na namještenike, ova studija koristi kombinaciju analitičkog i komparativnog pristupa. Zbog toga smo smatrali da kvalitativne metode – uključujući analizu teksta i intervjue sa relevantnim kreatorima politike – nude najbolje objašnjenje ispitivanog slučaja. Intervjuisani uzorak se sastoji od relevantnih službenika u ministarstvima Vlade Crne Gore i državnih službenika i namještenika u nezavisnim agencijama i drugim institucijama, ali i nezavisnim stručnjacima i državnim službenicima zemalja čija su iskustva navedena. ovi strukturirani intervjui su korišćeni kako bi se pokazali i analizirali uticaji trenutnog zakonodavstva, ali i nivo Vladine posvećenosti stvaranju efikasne državne uprave.

Facebook Twitter Email