Predstavnica IA na konferenciji u Skoplju

“Poglavlje 23 – Pandorina kutija ili ključ za dobro upravljanje?”

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Ana Đurnić, govorila je o efektima uspostavljanja Agencije za sprječavanje korupcije u Crnoj Gori, na konferenciji “Poglavlje 23 – Pandorina kutija ili ključ za dobro upravljanje?”.

Konferenciju su organizovali Institut za evropske politike (EPI) i Helsinški komitet za ljudska prava u Makedoniji, kao završnu aktivnost projekta “Mreža 23+”, u Skoplju, 5. juna 2018. godine.

Ana je govorila na panelu čija je tema bila borba protiv korupcije, sa posebnim naglaskom na uspostavljanje i rad preventivnih institucija u sistemu borbe protiv korupcije. S tim u vezi, Ana je govorila o uspostavljanju i radu crnogorske Agencije za sprječavanje korupcije, njenim kapacitetima i zakonskim rješenjima. Posebno je naglasila nezadovoljstvo javnosti dosadašnjim radom ove institucije, čiji je zadatak primarno bio da da zalet klimavim reformama u oblasti preventivne borbe protiv korupcije.

“Umjesto toga, rukovodstvo Agencije odlučilo je da počne od nule, abolira sve što se desilo prije januara 2016. godine, kada je Agencija počela sa radom, i da uspostavlja nove prakse i tumačenja zakona”, rekla je Đurnić.

Ana je naglasila da nedostatak rezultata u radu Agencije vide i građani, te da nemaju u nju veliko povjerenje.

“Prema istraživanju javnog mnjenja koje smo sproveli u novembru 2017. godine, jedna četvrtina građana uopšte nije čula za Agenciju, dok 38% njih smatra da u svom radu ona povoljnije tretira funkcionere vladajućih partija. Doprinos ove institucije u borbi protiv korupcije ne prepoznaje 44% građana Crne Gore. Ukoliko ne računamo one građane koji nikada nisu čuli za Agenciju, čak 57% onih koji su čuli za ASK ne smatra da je doprinijela rješavanju problema korupcije”, istakla je Đurnić.

Ana je govorila i o drugim problemima u radu Agencije, naročito u dijelu sprečavanja sukoba interesa i kontrole imovinskih kartona javnih funkcionera.

“U Agenciji su ova dva procesa, koja su srodna i komplementarna i koja nisu slučajno smještena „pod isti krov”, vještački izolovana jedan od drugog. Agencija, ne koristi imovinske kartone javnih funkcionera i državnih službenika da bi proaktivno utvrdila postojanje i eventualnog sukoba interesa i to je veliki problem”, rekla je Đurnić.

Na konferenciji je naglašena potreba za produbljivanjem reformi u okviru Poglavlja 23, u vilju promovisanja vladavine prava u Republici Makedoniji. S tim u vezi, Vlada je naglasila potrebu za saradnjom sa organizacijama civilnog društva iz Mreže 23.

Konferenciju su otvorili direktorica Instituta za evropske politike, Simonida Kačarska, predjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava, Gordan Kalajdziev i visoki javni funkcioneri Republike Makedonije – Zoran Zaev, premijer, Bujar Osmani, potpredsjednik Vlade za evropske poslove, Renata Deskoska, ministarka pravde i Saša Bogdanović, gradonačelnik Opštine Centar.

Više o dosadašnjem radu Agencije u oblastima sprečavanja sukoba interesa i kontrole imovinskih kartona javnih funkcionera čitajte u našoj publikaciji “Umjesto reformi, status quo: Kontrola imovinskih kartona i sukob interesa u Crnoj Gori”.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *