Poruka sa NATO samita: Intenzivirani i fokusirani razgovori sa Crnom Gorom

Komentar za BIRN (Balkanska istraživačka novinarka mreža) odloženog poziva za članstvo Crne Gore u NATO još jednom potvrđenog na NATO samitu u Velsu koji se održava 4. i 5. septembra ove godine:

Goruće crnogorsko pitanje ostaje vladavina prava i neophodnost izgradnje integriteta institucija represivnom borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala. Upravo to i reforma bezbjednosno-obavještajnog sektora se sada postavljaju kao ozbiljan a ne samo načelan uslov za poziv za članstvo u NATO i treba iskoristiti ovaj proces integracije za nastavak reformi. Ipak, potrebno je da NATO formuliše vrlo konkretno specifikacije o traženim rezultatima u toj oblasti, kako bi naredna godina dana bila iskorištena za aktivnosti Vlade i pravosuđa u tom pravcu.

Ne treba imati dileme oko toga da je odluka o pozivu za članstvo u NATO politička odluka koja je, između ostalog, odraz geopolitičke situacije – što su potvrdili svi raniji talasi proširenja tokom kojih su primane članice različitog stepena reformisanosti sistema odbrane i bezbjednosti. Podsjetiću na primjer Albanije i Hrvatske koja je primljena sa Sanaderom na čelu Vlade u vrijeme kada reforma hrvatskog obavještajnog sektora nije bila zaokružena.

Takođe, treba biti veoma realan u vezi sa potrebnim nivoom reformi za članstvo u NATO, jer na žalost, nivo koji zadovoljava NATO ne može i ne smije biti dovoljan za građane i građanke Crne Gore. Reforme sektora bezbjednosti i odbrane u okviru MAP-a jesu bile dinamične, ali se radi o tome da je priroda reformi na koje je NATO fokusiran više usredsređena na funkcionalnost sistema i sinhronizovanost sa ostalim NATO članicama, tj. interoperabilnost, nego na njegovu unutrašnju odgovornost, transparentnost, i ideološku neutralnost. A to su upravo boljke našeg sektora bezbjednosti i odbrane.

Drugim riječima, ne vjerujem da je ključni razlog za odlaganje poziva za članstvo bilo nezadovoljstvo stepenom reformisanosti crnogorskog sistema, jer zahtjevi nisu previsoki i radi se o sektoru premalih kapaciteta da bi bio problematičan, već potreba da se testira još jednom i potvrdi iskrenost i privrženost Crne Gore evroatlantskoj porodici, imajući u vidu odnose sa Rusijom i nešto manje od polovinu građana ove države koji su protiv članstva u NATO.

Dina BAJRAMSPAHIĆ
istraživačica javnih politika

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *