O rizicima za korupciju u MUP-u

PrintFriendly and PDF

Komentar za Dan

Institut alternativa (IA) je član regionalne mreže POINTPULSE koja se upravo bavi rizicima za korupciju u MUP-u/Upravi policije. Tokom ove godine ćemo raditi na novom istraživanju i objaviti treću po redu Procjenu integriteta Policije, po istoj metodologiji koju će koristiti i naše kolege u još pet zemalja regiona.

To pominjem upravo iz razloga što se u analizi MUP-a mogu pronaći brojni problemi na koje IA ukazuje, najmanje poslednje tri godine, pa se postavlja pitanje zašto se ne preduzmu konkretni koraci da se stanje poboljša. Primjera radi zašto se ne radi na ispunjenju preporuka za unapređenje rada unutršanje kontrole i unapređenje institucinalnog modela za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Međutim, ne samo da se ne unapređuje nego se u pojedinim pitanjima ide unazad.

Konkretno, u analizi MUP-a (koja je iz 2016. godine) su pohvaljena određena zakonska rješenja u vezi sa javnim nabavkama i slobodnim pristupom informacijama – koja su u međuvremenu unazađena. Naime, Vlada i Skupština su tokom ove godine izmijenile ove zakone na gore, odnosno u korist proširivanja prostora za zloupotrebu nabavki i sakrivanja podataka od strane organa vlasti. Ono što još više zabrinjava je tendencija da se ne ostane na tome, nego da se tokom ove godine i drugi zakoni mijenjaju i vraćaju na stanje od prije nekoliko godina, (kao što je Zakon o javnim okupljanjima koji je u nadležnosti MUP-a).

Saglasna sam sa preporukom iz MUP-ove analize da je “potrebno uvesti obavezu prijavljivanja imovine i privatnih interesa za lica koja se nalaze na radnim mjestima osjetljivim na korupciju, što bi, pored policijskih službenika, trebalo da uključi i radna mjesta državnih službenika (u Ministarstvu)”. Čak korak dalje, u radnoj grupi za pripremu Zakona o unutrašnjim poslovima se zalažemo da se nadležnost unutrašnje kontrole proširi sa policijskih službenika i na zaposlene u Ministarstvu čija su radna mjesta Planom integriteta MUP-a prepoznata kao visoko rizična za korupciju.

Dodatan razlog za to je što Policija više ne sprovodi nabavke sama za sebe, niti upravlja svojim finansijama, već za nju to radi Ministarstvo. A imajući u vidu da su se upravo na relaciji Policija-MUP desile afere “Limenka”, “Zlatica”, “zgrada Uprave policije”, itd, jasno je da postoji potreba za pojačanim nadzorom na sklapanjem ugovora velike vrijednosti u ovom ministarstvu.

Zakonsko rješenje za koje se zalažemo o proširivanju nadležnosti unutrašnje kontrole na zaposlene u MUP-u je važeće i u Srbiji, i u Hrvatskoj i u Sloveniji, a tek ćemo vidjeti koliko je crnogorski MUP spreman na reformske korake.

Iako analiza MUP-a prepoznaje da je raspolaganje državnom imovinom od izuzetnog rizika za korupciju, od 2010. godine nije uspostavljen funkcionalan registar državne imovine na šta naša organizacija takođe ukazuje godinama.

Korisno bi bilo da je MUP uz objavu ove analize, objavio i šta je preduzeto na osnovu datih preporuka, te da je preporuke uključio u svoja strateška dokumenta.

 

Dina Bajramspahić,

istraživačica javnih politika u Institutu alternativa

Facebook Twitter Email