Izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti: Isključivanje javnosti pod izgovorom hitnog postupka

PrintFriendly and PDF

Donošenje izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti po hitnom postupku suprotno je propisima. Za rezultat ima da su građani, bez obrazloženja, ostali uskraćeni za doprinos izmjenama akta, koji ih se direktno tiče. 

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je utvrdilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, na javnoj je raspravi samo 6 dana, umjesto najmanje 40, kako je propisano Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona.

To znači da su, prije svega građani kojih se pitanja socijalne i dječje zaštite direktno tiču, a onda i nevladine organizacije, stručne i naučne institucije, mediji i drugi, ostali uskraćeni da na kvalitetan način utiču na kreiranje propisa od javnog interesa.

Razlog više za nezadovoljstvo jeste i obrazloženje Ministarstva da se javna rasprava po skraćenom postupku sprovodi zbog izvršenja Odluke Ustavnog suda Crne Gore od 19. aprila 2017. godine.

Međutim, prema Odluci Ustavnog suda, Vlada ima tri mjeseca od dana objavljivanja Odluke u “Službenom listu Crne Gore”, da prijedlog Zakona o izvršenju Odluke podnese Skupštini. U tom smislu, kako je dati rok do sredine avgusta, sprovođenje javne rasprave na ovaj način nema valjano opravdanje

Štaviše, Vlada stvara dvostruku štetu kvalitetu propisa time što pored skraćenja javne rasprave, i uskraćenja prilike građanima da doprinesu, i od Skupštine traži donošenje zakona po skraćenom postupku pozivajući se na Poslovnik Skupštine. Drugim riječima, za Vladu i Skupština treba da se što manje bavi ovim zakonom.

Podsjećamo, prema Poslovniku Skupštine, na ovaj način može se donijeti zakon kojim  “treba urediti pitanja i odnose nastale usljed okolnosti koje nijesu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona moglo bi da prouzrokuje štetne posljedice“.

Utvrđivanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti svakako je bilo predviđeno do kraja juna Programom rada Vlade za ovu godinu, pa su Ministarstvo i Vlada imali najmanje pola godine na raspolaganju da sprovedu konsultacije i raspravu.

Dodatno, predložene izmjene ne odnose se samo na naknade za majke, već i na druga pitanja koja nisu predmet Odluke Ustavnog suda, što takođe ne može biti opravdanje za zaobilaženje javne rasprave u punom trajanju.

Na kraju, izvještaj o sprovodenim konsultacijama zainteresovane javnosti za pitanja koja se uređuju zakonom objavljen je na sajtu Ministarstva i e-Uprave tek nakon što je Institut alternativa zatražio tu informaciju, vidjevši da nije bio dostupan javnosti ni 20 dana nakon isteka roka.

Jovana Bulatović
Istraživačica javnih politika

Facebook Twitter Email