Intervju za FOS media o postupanju Specijalnog tužilaštva

PrintFriendly and PDF

- Smatrate li da je simptomatično to što je više akcija do sada (Mandić, Knežević, Medojević) koje je pokrenuo Katnić jednostavno stopirano od strane VDT-a Ivice Stankovića?

Ne može se reći da je stopirano budući da je samo jedna od niza radnji koje su predviđene u krivičnom postupku zaustavljena. Sve druge istražne mjere i radnje, ukoliko za njima postoji potreba, su tužiocima na raspolaganju.

Naravno, sam čin VDT-a kojim je “korigovao” glavnog specijalnog tužioca i sugerisao mu da “ne treba predlagati odredjivanje pritvora” protiv javnih funkcionera Mandića, Kneževića i Medojevića, je vrlo indikativan i potresa već nestabilnu tužilačku organizaciju. Formalno-pravno, zakon je predvidio tu mogućnost i to nije sporno.

Suštinski, ova radnja proizilazi iz dvije mogućnosti: ili Katnić hronično donosi pogrešne procjene o tome da je pritvor potreban i tamo gdje nije, zbog čega treba da odgovara; ili je Katnić u pravu kada smatra da su ispunjeni uslovi iz zakona za određivanje pritvora, ali Stanković interveniše pod političkim uticajem. Ne mogu obojica biti u pravu, a onaj koji je napravio pogrešnu procjenu i to ne jednom, treba da odgovara.

- Mislite li da njegova moć u državi slabi nakon ovih slučajeva?

Katnićeva moć proizilazi iz zakona i on i dalje ima ista prava i obaveze kao i ranije. Njegov ugled i povjerenje građana u rad specijalnog tužilaštva su druga pitanja i na njih nema jednostavnog odgovora, budući da je društvo oštro podijeljeno oko svih pitanja, pa tako i u smislu stavova o radu glavnog specijalnog tužioca. U svakom slučaju, ovi predmeti osvjetljavaju pravni haos i ozbiljne “bolesti” od kojih boluje naš pravosudni sistem.

-  Da li je to što je predsjednik Vujanović apelovao na VDT-a u slučaju Medojevića i to što je VDT kazao da je prije odluke razgovarao sa predsjednikom DPS-a Milom Đukanovićem, uplitanje politike i miješanje izvršne i sudske vlasti i kako to komentarišete?

Nema apsolutno nikakve dileme da je neprimjeren uticaj na rad Tužilaštva način na koji su i poslanici DF-a, bivši premijer i aktuelni predsjednik države, sugerisali Tužilaštvu kako da postupi.

U slučaju Medojevića, sve su strane tražile “spuštanje tenzija”, ali kada se radilo o Mandiću i Kneževiću, jedna struja je vršila pritisak da se ne određuje, a druga da se odredi pritvor. Svakako to nije prvi put i nije nikakva tajna da su naše institucije politizovane i da nisu imune na zahtjeve i komentare političara, vladajućih struktura i opozicije.

Nezavisnost, nepristrasnost, odgovornost, profesionalnost i efikasnost pravosuđa su ciljevi koje pokušavamo postići i reformama u okviru poglavlja 23 “Pravosuđe i temeljna prava” i svi navedeni predmeti pokazuju koliko smo daleko od postizanja postavljenih ciljeva.

Zanimljivo je da je u Skrining (Screening) izvještaju Evropske komisije za ovo poglavlje iz 2012. godine, Crnoj Gori preporučeno da se “preispita sistem obavezih uputstava unutar tužilačkog sistema” budući da se time utiče na nezavisnost državnih tužilaca, što je očigledno zanemareno. Pri tome cilj preporuke nije da se naruši hijerarhija u tužilaštvu nego da se uvede odgovornost, pa da tužioci odgovaraju za svoje odluke umjesto da se nesamostalno oslanjaju na formalne i neformalne sugestije nadređenih, što je u Tužilaštvu česta praksa.

- Nakon stopiranih akcija, jedna od glavnih afera koje je Katnić pokrenuo jeste slučaj Marović. Smatrate li da je, s obzirom na to da je Marović i dalje organima nedostupan te da je kažnjen skoro pa minimalnom kaznom, taj slučaj fijasko tužilaštva? 

Nedostupnost Marovića je veliki poraz našeg pravosudnog sistema i države i najbolje oslikava koliko nismo svi jednaki pred zakonom, koliko su pojedinci privilegovani.

- Koliko je Katnićeva funkcija i rad obesmišljen nakon svega toga?

Činjenica je da glavni specijalni tužilac, po funkciji, ima jedan od najtežih zadataka – procesuiranje organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Vrlo je vjerovatno da se zbog toga suočava sa puno prepreka i opstrukcija. Međutim, način na koji reaguje na prepreke i javni pritisak je neprihvatljiv.

Najnovija takva situacija se desila juče, u kojoj su advokatu Rodiću, koji još uvijek nije optužen ni za jedno krivično djelo, brutalno prekršena Ustavom garantovana prava na privatnost i tajnost prepiske, time što je Specijalno tužilaštvo objavilo transkript komunikacije između advokata Rodića i drugih lica.

Sve i da objavljena komunikacija nepobitno dokazuje da su počinjena krivična djela, ovaj dokaz biti bio valjan tek kad bi ga sud prihvatio u sudskom postupku i bio je dostupan za javnost, tek u slučaju da je potvrđen optužni akt protiv Rodića i onda pročitan tokom javnog suđenja. Sve do tog trenutka, objavljivanje transkripta advokata je brutalno narušavanje njegovih Ustavom garantovanih prava.

I do sada smo imali curenje podataka iz Tužilaštva i objavljivanje transkripta u medijima, ali ovo je prvi put da je Tužilaštvo objavilo za sve medije dokaz iz postupka koji je još u toku.

Intervju o postupanju Specijalnog tužilaštva sa Dinom Bajramspahić originalno je objavljen na internet stranici FOS media.

Facebook Twitter Email