Glavni Grad već godinama jedan od rekordera lošeg planiranja javnih nabavki

Glavni Grad je već godinama jedan od rekordera lošeg planiranja javnih nabavki, jer manje-više prepisuje plan iz godine u godinu, zadržavajući istu planiranu sumu od oko četiri miliona eura, iako nijedne godine ne potroši toliko.

Neracionalno planiranje, česte izmjene i neostvarivanje planova jedan je od centralnih problema u sistemu javnih nabavki. U 2016. godini, uočena su velika odstupanja u planiranom i potrošenom budžetu za javne nabavke za određene kategorije naručilaca, dok podatak o ukupnoj razlici između planiranog i utrošenog novca za javne nabavke na nivou svih naručilaca nije javno dostupan, te je nemoguće do kraja ostvariti uvid u opseg problema lošeg planiranja javnih nabavki u Crnoj Gori.

U 2016. godini, opštine su planirale da potroše ukupno 55.871.205,00 eura za javne nabavke, a potrošile su manje od polovine te sume – 24.965.671,06 eura. Ovakvo neadekvatno planiranje javnih nabavki ukazuje na lošu budžetsku koordinaciju i neefikasno upravljanje javnim finansijama, imajući u vidu da planirana sredstva “stoje rezervisana” za određene nabavke koje se ne ostvare, te na kraju budžetske godine ostaju neutrošena, iako su se mogla potrošiti za druge namjene.

Javne nabavke sprovode se prema godišnjem planu javnih nabavki. Naime, naručioci su dužni da do 31. januara pripreme plan javnih nabavki za tu godinu i da zatim nabavljaju u skladu sa njim. Takođe, ostavljena im je mogućnost da tokom godine neograničeno amandmanima mijenjaju plan – broj mogućih amandamana nije zakonski ograničen, pa je broj usvojenih amandmana tokom godine visok.

Od 2015. godine naovamo, Glavni Grad Podgorica je među rekorderima prema broju usvojenih amandmana na plan javnih nabavki. Tokom 2015. godine ovaj naručilac promijenio je plan javnih nabavki 17 puta, 2016. godine 21 put, dok je za prvih osam mjeseci 2017. godine suma za javne nabavke Glavnog Grada promijenjena osam puta.

Takođe, Glavni Grad je za prethodne dvije godine (2015. i 2016.) ukupno potrošio oko 4,5 miliona eura na javne nabavke, a prema poslednjoj izmjeni Plana, u 2017. godini planira da potroši oko četiri miliona. Isto toliko je Planom javnih nabavki bilo opredijeljeno za nabavke Glavnog Grada i u 2016. godini. Međutim, uprkos 21 izmjeni plana i činjenici da je plan poslednji put promijenjen 30. novembra, dakle, pred sami kraj godine, planiranih 1,281,503.63 eura ostalo je neutrošeno.

Glavni Grad nije bolje planirao nabavke ni 2015. godine – poslednji, 17. amandaman na Plan javnih nabavki usvojen je 15. decembra, a razlika između planiranog i utrošenog budžeta za javne nabavke iznosila je skoro dva miliona eura.

Dakle, Glavni Grad zapravo ne planira svoje nabavke, već manje-više prepisuje plan javnih nabavki iz godine u godinu, zadržavajući istu konačnu planiranu sumu – oko 4 miliona eura, iako nijedne godine ne potroši toliko. To ukazuje da ovaj naručilac, kao i mnogi drugi, ne sprovodi analizu svojih potreba, niti sveobuhvatnu analizu tržišta i troškova prije nego pristupi pripremanju godišnjeg plana javnih nabavki.

Neadekvatno planiranje javnih nabavki ukazuje na lošu budžetsku koordinaciju i neefikasno upravljanje javnim finansijama, imajući u vidu da planirana sredstva “stoje rezervisana” za određene nabavke koje se ne ostvare, te na kraju budžetske godine ostaju neutrošena, iako su se mogla potrošiti za druge namjene.

Od dobro sačinjenog plana javnih nabavki zavisi da li će naručilac ostvariti svoje potrebe na godišnjem, ili višegodišnjem, nivou, odnosno u kojoj mjeri će racionalno koristiti sredstva iz budžeta. Stoga, ovaj plan najčešće sadrži, ili bi trebalo da sadrži, potrebne količine određenih roba i usluga, vrstu postupka koji će biti korišćen, vremenski rok u okviru kojeg će nabavka biti realizovana.

Ana Đurnić
Istraživačica javnih politika

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *