Crnogorska uprava: Organigram haosa

PrintFriendly and PDF

Preuzmite publikaciju: Crnogorska uprava: Organigram haosa

Predmet ove analize su česte reorganizacije crnogorske uprave, u odnosu na deklarativno opredjeljenje ka uspostavljanju efikasnije, racionalnije i fleksibilnije uprave. Ključni nalazi pokazuju da je donosiocima odluka ostavljen preveliki prostor za arbitrarnost i diskreciono odlučivanje u donošenju novih i izmjeni postojećih akata o unutrašnjoj organizaciji organa uprave, koje nije zasnovano na kadrovskom planiranju.

Vlada je do sada, tokom četiri godine primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, donijela dva kadrovska plana – oba polovinom kalendarskih godina (2015. i 2016). Time što nisu usvojeni početkom budžetske godine je njihova funkcija znatno obesmišljena, dok Kadrovski plan za 2017. godinu nikada nije usvojen. Na drugoj strani, Uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave u Crnoj Gori mijenjana je ukupno 14 puta, što govori o tome da re-organizacija u našoj upravi nije stvar izuzetka već pravila.

Umjesto da služe kao mehanizam za strateško prilagođavanje uprave novim poslovima i ulogama organa, česte reorganizacije služe, između ostalog, i kao potencijalna alatka za politizaciju uprave i degradaciju funkcionera i službenika. Tokom 2017. godine, do novembra, Ustavnom sudu su podnijete najmanje dvije inicijative za ocjenu zakonitosti organizacionih izmjena u državnoj upravi. Komisija za žalbe, drugostepeno tijelo zaduženo za zaštitu prava državnih službenika, usvojila je više od 70% žalbi na raspored službenika u državnim organima usljed reorganizacija.

Zakonski okvir je nedovoljno precizan, kako u pogledu pravnog osnova za formiranje i ukidanje organa uprave, tako i pogledu uslova za izmjene unutrašnje organizacije organa.

U cilju smanjivanja prostora za arbitrarne reorganizacije i pravnu nesigurnost zaposlenih u upravi, neophodno je uspostaviti jasnu vezu između kadrovskog planiranja i reorganizacija u upravi, na način što će kadrovski planovi uključiti analizu novih pro la radnih mjesta i pro la radnih mjesta za kojima prestaje potreba. Takođe je neophodno propisati obaveze praćenja realizacije ovih planova. Pozitivne primjere individualnih planova reorganizacije na nivou pojedinačnih organa treba uzeti u obzir prilikom de nisanja kadrovskog planiranja u novom zakonu o državnim službenicima i namještenicima i pratećim podzakonskim aktima.

Ova analiza nastala je u okviru projekta „Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!“, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo, a nansiraju Evropska unija u okviru programa podrške razvoju lokalnih organizacija civilnog društva i Balkanski fond za demokratiju (BTD), projekat Njemačkog Maršalovog fonda SAD (GMF). Sadržaj nacrta predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.

Facebook Twitter Email